Azijske burze pod pritiskom pada kineskog izvoza

Ekonomija 14. sij 201907:43 > 07:45
Ilustracija

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica znatno pale jer je ulagače uznemirio neočekivani pad kineskog izvoza i uvoza, što je izazvalo strahovanja od bržeg nego što se očekivalo usporavanja rasta kineskog, ali i globalnog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1 posto, nakon što je prošloga tjedna dosegnuo najvišu razinu u mjesec i pol dana.

Pritom su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,1 i 1,4 posto. Na Tokijskoj se burzi zbog praznika danas ne radi.

Pad cijena dionica posljedica je jutros objavljenih podataka prema kojima je kineski uvoz u prosincu prošle godine pao za 7,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, dok je izvoz skliznuo 4,4 posto.

Najveći pad kineskog izvoza u dvije godine

To su znatno slabiji podaci nego što se očekivalo, s obzirom da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da je uvoz porastao za 5, a izvoz za 3 posto.

Najveći pad kineskog izvoza u posljednje dvije godine ojačao je strahovanja ulagača da je trgovinski rat između SAD-a i Kine snažno pritisnuo kinesko gospodarstvo, čiji se rast već ionako posljednjih godina usporavao.

„Podaci su vrlo slabi i daju poticaj Kini da postigne trgovinski dogovor sa SAD-om. Moglo bi se reći da izgledi za postizanje dogovora rastu tim više što su gospodarske brojke slabije”, kaže Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.

Nakon što je u Pekingu prošloga tjedna završen prvi ovogodišnji krug trgovinskih pregovora između SAD-a i Kine na nižoj razini, do kraja ovoga mjeseca zamjenik kineskog premijera Liu He vjerojatno će doći u Washington na nastavak pregovora.

Podizanje pregovora na višu razinu podržava nadu ulagača u dogovor Washingtona i Pekinga u zadanom roku do 2. ožujka, premda analitičari kažu da su dvije strane i dalje vrlo udaljene u vezi zahtjeva SAD-a za strukturnim reformama u Kini, uključujući prava intelektualnog vlasništva i prisilnog transfera tehnologije.

„Slabi podaci iz Kine pokazuju i to da će kineske vlasti trebati pojačati poticajne gospodarske mjere”, kaže Ray Attrill.

Kineske su vlasti lani uvele niz mjera za poticanje rasta, od ubrzanja investicija u infrastrukturu do smanjenja obveznih rezervi banaka kako bi mogle više kreditirati građane i kompanije.

Cijene nafte pale na početku tjedna

Pad kineskog izvoza i uvoza izazvao je i pad cijena nafte te drugih sirovina jer je Kina vodeći svjetski potrošač sirovina.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros skliznula 59 centi, na 51,00 dolar, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 65 centi, na 59,85 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom zbog poruka iz američke središnja banke da će biti strpljiva i fleksibilna po pitanju kamatnih stopa.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,1 posto, na 95,57 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao na 108,10 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 108,50 jena.

No, dolar je stabilan u odnosu na europsku valutu, pa se cijena eura kreće oko 1,1465 dolara, kao i u petak na zatvaranju tržišta.