Kako preživljavaju udruge koje ne financira država?

Biznis 04. ožu. 201518:11 > 19:11
Podijeli:
Izvor: N1

Oko finaciranja udruga iz proračuna često se pletu skandali. Uvijek ima nezadovoljnih koji upiru prstom i kažu da se financiraju politički podobne organizacije. Istražili smo, zato, kako preživljavaju one udruge koje se financiraju vlastitim radom.

Splitska HVIDR-a ima pauk službu i od odvoza pogrešno parkiranih automobila uprihodi više od tri milijuna kuna godišnje. Nogometni klub Dinamo uz 28 milijuna kuna iz zagrebačkog proračuna uspješno prodaje igrače i usprkos tome godinu završava s 90 milijuna kuna minusa. Zajedničko im je što su udruge, a kroz njih se, kažu podaci Ministarstva finacija vrti preko 13 milijardi kuna godišnje. Nevladina organizacija GONG se, uz nadgledanje izbora, bavi i računovodstvom.

Zahvaljajući novcu od šezdesetak udruga kojima vodi računovodstvo GONG preživljava između izbora i zapošljava četiri računovotkinje. Na pokretanje GRIFA odlučili su se da bi osigurali samostalnost od donatora. Prestrašila ih je prošlogodišnja najava iz ministarstva financija da će sve udruge kojima prihodi od komercijalnih djelatnosti pređu 230 tisuća kuna morati osnovati tvrtke.

Za razliku od njih udruga RODA već je vlasnik tvrtke. Šivanjem Rodinih pelena četiri osobe s invaliditetom zarađuju za život,  a nadaju se da će uskoro proizvodnjom i proodajjom moći financirati rad RODA. Uz ova dva primjera, postoji i treći o kojem nitko ne želi govoriti. Sve više malih tvrtki se pretvara u udruge i tako plaćaju manje poreze, a mogu se natjecati i za donacije iz proračuna. Neslužbeno kažu: Država nam je to omogućila i, štoviše, natjerala nas na to.