Bohaček: 'Nijedna zemlja nikad nije donijela ovakvu odluku'

Biznis 21. sij. 201509:50 > 09:54
Podijeli:
Izvor: N1

U emisiji Novi dan gostovao je direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček te komentirao Vladinu odluku o fiksiranju tečaja švicasrkog franka na 6,39 kuna, kao i najavljenu tužbu banaka na Europskom sudu pravde.

“To je suvišno rješavati Zakonom i pogrešno je. Može se riješiti dobrovoljnim rješavanjem svih dionika. Nastala je panika, a nema žurbe. Švicarac je porastao za 16 posto i za toliko će se povećati rata. No već od iduće godine rata će biti veća 20 posto zbog Zakona o potrošačkom kreditiranju”, rekao je Bohaček.

Naime, Bohaček je komentirao i kako se banke osjećaju izigrano zbog odluke Vlade o fiksaciji tečaja budući da je s bankarima bilo drugačije dogovoreno. “Ministar financija je u petak sazvao sastanak i u ponedjeljak smo uputili prijedlog. Na sastanku su bili i predstavnici HNB-a. U ponedjeljak u 17 sati je bio naš rok, a u 16:45 je premijer odlučio presijeći i sam je donio odluku“, podsjetio je Bohaček.

Bohaček, nadalje, smatra kako je trenutna situacija situacija neodrživa. “Teret i trošak podnose banke, to su banke i prihvatile za jedno vrijeme. To je pravno neodrživo. Radi se o ekspropijaciji koju Ustav dopušta, no samo u interesu države. To se smije napraviti uz fer naknadu što bi bila razlika u tečaju. Ni jedna zemlja na svijetu nije razmišljala o zamrzavanju tečaja, čak ni Poljska. Nigdje takva odluka nije donesena. Tečaj je rizik klijenta, a kamata se može regulirati, istaknuo je poljski premijer”, dodao je Bohaček.

Naglasio je kako je “trajno rješenje konverzija. No pitanje je kako bi se provela konverzija. Prijedlog banaka koji su Ministarstvo financija i HNB prihvatili na sastanku je da sad situacija bude ovakva, a nakon tri mjeseca se treba naći rješenje. Banke bi držale zamrznute rate dok se ne nađe rješenje. Naime, 55.000 kredita je u švicarskim francima, i jedini naš uvjet je bio da se naprave razlike u socijalnoj kategoriji. HNB može snositi regulatorni trošak, a treba razmišljati i o dužnicima u eurima”, objasnio je te naglasio kako “valutna klauzula nije ustavno problematična, postoji i u europskoj praksi, a u RH u Zakonu o obveznim odnosima. Priče o njezinoj upitnosti su iza nas.”

“Naš jedini uvjet je uvođenje socijalne kategorije dužnika”

Bohaček smatra i kako HNB treba donijeti argumentirano rješenje jer ima mandat za to. “HNB treba argumentirano nastupiti jer imaju najviše mogućnosti napraviti konkretna rješenja. Jer ovo rješenje bi uzrokovalo ugrožavanje stabilnost sustava i to ne treba biti nikome u interesu. Tim više jer su banke bile spremne dati svoj prijedlog. Guverner mora dati viđenje s makroekonomskog kuta i kuta stabilnosti sustava jer je to njegov mandat”, istaknuo je Bohaček.

Osvrnuo se i na potencijalni sukob interesa ministra Lalovca budući da i on sam ima kredit u švicarskim francima. “Ministar postupa u najboljoj namjeri, no možda nema sve potrebne informacije.”

S druge strane, istaknuo je kako se ipak radi o manjem broju kredita. “Krediti u švicarcima ukupno iznose 20,5 milijardi kuna, sa smrznutom kamatom od 3,23 posto i to ne bi ugrozilo stabilnost sustava. No trošak konverzije će vjerojatno biti veći nego fiksni tečaj. HNB tu treba imati vodeću odluku da nađe održivo rješenje. Povezane su baze podataka i može se otkriti tko je najugroženiji i tako tome treba pristupiti.”

Bohaček se nada “da će Sabor shvatiti da se radi o zaštiti manje skupine građana, a da će šteta biti veća. Ako Sabor izglasa ovu odluku bez puno ulaženja u njegovu upitnost, banke će tada odlučiti kojim pravnim putem dalje to rješavati.”

“Rješavat ćemo to dalje na općinskom sudu, na arbitraži u Washingtonu ili na sudu u Luxemburgu”

Istaknuo je i kako postoji više pravnih rješenja kojima mogu krenuti. “Može to rješiti na običnom općinskom zbog eksproprijacije, također bitno je naglasiti i element pravne nesigurnosti. Isto tako postojii i arbitraža u Washingtonu, ali i Sud u Luxemburgu. No nadam se da se neće tužiti državu, no odlučit ćemo što dalje. No isto tako, dužnici u eurima mogu tužiti državu zbog diskriminacije“, rekao je Bohaček.

Komentirao je i kako se krivo u javnosti percipiralo da su banke na švicarcima ostvarile ekstraprofit. “Ekstraprofit se može koristiti samo u monopolu. Stvar je percepcije koliko je profita na tome stečeno. No ako pogledamo što su banke uložile u Hravtsku, nisu ostvarile ekstraprofit”, rekao je Bohaček.

Za kraj je zaključio kako se ne radi ovdje o ratu između Vlade i banaka jer Vlada ima pravo donijeti konačnu odluku. “No ovako se šalje slika investitorima da povuku svoje investicije iz Hrvatske”, rekao je Bohaček.