"Da imamo za mirovine, moramo uvesti 300 tisuća radnika"

Ekonomija 02. sij 201511:20 > 11:25
CROPIX/Boris Kovacev

Najnovije studije o demografiji alarmantno su upozorenje da hrvatskom mirovinskom i zdravstvenom sustavu prijeti kolaps i puno prije nego što se ranije mislilo. Demografski trendovi u Hrvatskoj loši su, a ulazak u EU i otvaranje tržišta rada dijela članica za hrvatske radnike dodatno ih je pogoršao.

Unatoč tome, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, tvrdi da stanje nije tako loše. Svoje zaključke crpi i iz netom dovršenog izvješća koji je Hrvatska pripremila za Europsku komisiju.

Studija o demografskim trendovima, koju potpisuje Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, upozorava da bi se naš mirovinski i zdravstveni sustav mogao urušiti već 2030. godine. “Mi smo prvi put bili obvezni prezentirati Europskoj komisiji naš sustav mirovina i točno procijeniti održivost mirovinskog sustava. Pripremili smo analizu, Ageing Report koja pokazuje da broj umirovljenika do 2060. neće značajnije porasti, odnosno da će on 2060. iznositi oko 1,2 milijuna umirovljenika, što je otprilike kao sada. S druge strane, udio mirovina u BDP-u čak bi trebao i pasti, i to sa 10,9 posto u 2013. na 7,0 posto u 2060.”, rekao je Mrsić za Jutarnji list.

“Očekuje se i povećanje udjela drugog i trećeg mirovinskog stupa, koji bi 2060. trebali imati udjel u BDP-u od 1,6 posto. Te projekcije uključuju i povećanje broja zaposlenih sa 52,3 posto u 2013. na 60,4 posto 2060. Sve to navodi na zaključak da je naš mirovinski sustav održiv, jasno uz uvjet izlaska iz recesije i povećanja broja zaposlenih”, dodao je.

Omjer umirovljenika i zaposlenih je neodrživih 1:1,16, na 1,42 milijuna osiguranika dolazi 1,22 milijuna umirovljenika, a mirovinski sustav muku muči s isplatama mirovina. “Sada pokazatelji ne pozivaju na optimizam, no mi ipak očekujemo povećanje broja zaposlenih u Hrvatskoj i izlazak iz krize. Svima je jasno da u Hrvatskoj postoji problem radne snage. Ukoliko već sada ne shvatimo što trebamo napraviti u populacijskoj politici, suočit ćemo se s nedostatkom radne snage i 2030. nedostajat će nam oko 300.000 radnika. Ne bismo smjeli doći u poziciju da nam se imigracija događa stihijski jer bi to mogao postati i sociološki i kulturološki problem”, objasnio je Mrsić.

U turizmu, poljoprivredi, energetici i poduzetništvo trebamo uvoznu radnu snagu

Hrvatska već i sada uvozi radnu snagu za pojedine djelatnosti. Ipak, podaci Eurostata pokazuju da strancima dosad i nismo bili zanimljivi za doseljavanje. Ovo malo imigranata koje i imamo uglavnom dolaze iz zemalja koje još nisu u EU, posebno iz BiH. “Hrvatska je članica EU, a u njoj je protok ljudi i kapitala slobodan. U našem slučaju, doduše, još postoji dio članica koji našoj radnoj snazi još nije otvorio vrata svojih tržišta, ali uskoro, 1. srpnja 2015., ističe to dvogodišnje prijelazno razdoblje. Nama je u interesu da što više njih to razdoblje ne produlji. Početkom godine predstoje nam intenzivni pregovori s tim zemljama”, naglasio je Mrsić.

Najviše radne snage trebat ćemo uvoziti u turizmu, poljoprivredi, energetici, malom i srednjem poduzetništvu. “To nije utopija, to će uskoro postati stvarnost”, istaknuo je Mrsić.

Kako objasniti da će zemlja sa 320.000 nezaposlenih mora uvoziti radnu snagu? “Zato što mi kao zemlja starimo, više nas umire, nego što nas se rađa, a produljuje se i životni vijek. U takvim uvjetima, uvoz radne snage je neminovan. To je slučaj i s većinom zapadnoeuropskih zemalja. Jasno da veću imigraciju nećemo dopuštati dok imamo tako puno nezaposlenih i dok oni mogu popuniti radna mjesta koja se traže”, naglasio je Mrsić.