Kolesterol je važan za normalno funkcioniranje organizma, iako se često smatra negativnim.
Kolesterol je dio staničnih membrana i steroidnih hormona, a proizvodi ga jetra. Prehrana bogata zasićenim masnoćama, uglavnom iz namirnica životinjskog podrijetla, te način života utječu na razinu kolesterola u tijelu. Razina kolesterola može varirati ovisno o dobi, tjelesnoj težini, spolu i genetici, prenosi danas.rs.
Važno je razumjeti karakteristike i posljedice kolesterola kako bismo očuvali svoje zdravlje i smanjili rizik od ozbiljnih bolesti, poput bolesti srca. Većina ljudi se barem jednom u životu zapita kako sniziti kolesterol, piše klinika Mayo.
Povišen kolesterol može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti koje su česte u populaciji. Visoki kolesterol može uzrokovati nakupljanje masnih naslaga u krvnim žilama, što može ometati protok krvi i dovesti do srčanog ili moždanog udara. Promjene načina života, poput zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i ponekad lijekova, mogu pomoći u snižavanju kolesterola.
Čak i blago povišen kolesterol u srednjim godinama može značajno povećati rizik od srčanih bolesti. Iako ne moraju svi s blago ili umjereno visokim kolesterolom odmah početi uzimati lijekove, promjene u prehrani i više tjelovježbe mogu biti od pomoći.
Visoki kolesterol često prolazi nezapaženo, ali se može otkriti krvnim pretragama. Osim simptoma poput ubrzanog rada srca i bolova u vratu i potiljku, promjene na očima, poput žućkastih izraslina na kapcima i kolutova oko rožnice, mogu ukazivati na povišeni kolesterol.
Važno je redovito provjeravati razinu kolesterola, a vaš liječnik može preporučiti češće pretrage ako imate faktore rizika kao što je obiteljska povijest visokog kolesterola ili bolesti srca.
Postoje različite vrste kolesterola, a najvažniji su LDL kolesterol (loš kolesterol) i HDL kolesterol (dobar kolesterol). LDL kolesterol može se nakupljati u krvnim žilama, dok HDL kolesterol uklanja višak kolesterola iz krvi. Promjene načina života, poput zdrave prehrane, tjelovježbe i izbjegavanja pušenja, mogu pomoći u regulaciji razine kolesterola.
Preporučene razine kolesterola:
Ukupni kolesterol: Manje od 5,0 mmol/l
LDL kolesterol: Manje od 3,0 mmol/l
HDL kolesterol: Više od 1,0 mmol/l za muškarce, odnosno više od 1,2 mmol/l za žene.
Važno je uzeti u obzir čimbenike rizika, kao što su genetika, pretilost, neaktivnost, pušenje i konzumacija alkohola, koji mogu utjecati na razinu kolesterola u krvi. Istraživanja pokazuju da promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti mogu značajno pridonijeti snižavanju kolesterola.
Kao i svo voće, banane su dobar izvor vlakana, posebno topivih vlakana, za koja je utvrđeno da pomažu u snižavanju kolesterola. Vežu kolesterol i tako omogućuju njegovo izbacivanje iz organizma. Jedna banana ima ukupno 2,40 g vlakana, od čega je 0,60 g topivih, a 1,80 g netopivih.
Klinika Cleveland navodi da su najbolji izvori: grah, zob, jedva, banane, krumpir, jabuke, kruške.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!