Dora Kršul, novinarka s portala Telegram, koja prati obrazovanje, gostovala je u TNT-u i pričala o rješenju za cjelodnevno školovanje.
Kršul kaže kako joj puno toga nije jasno u samom koraku prema tome da Hrvatska ide prema cjelodnevnoj školi i da se boji da će to biti jedan od projekata poput “Škole za život”.
“Škola za život su značili tableti i ljudima je to danas tako ostalo u pamćenju, ne kao kurikularna reforma koja se trebala dogoditi nego ‘uveli smo tablete’, a sad vidimo neke države odustaju od tolike tabletizacije obrazovanja. Bojim se da će cjelodnevna škola kako je sada postavljena sa svojim nedostacima zapravo biti projekt rekonstrukcije, dogradnje, izgradnje škola, što je ok, ali nije to ok zvati cjelodnevnom školom”, smatra Kršul.
Kao još jedan problem u eksperimentu cjelodnevne škole Kršul navodi uzorak, odnosno količina djece koja sudjeluje u samom eksperimentu je premala.
“Taj uzorak ne izgleda reprezentativno. Da li se to može nadoštukati naknadno? Ne znam. Nije tajna da je Fuchs imao problema s prijavom škola. On je produljivao rok za prijave na ovaj poziv. Škole očito nisu bile motivirane da se prijave. Bojim se da se ovo doživljava kao još jedna reforma od koje an kraju ništa neće biti”, rekla je Kršul.
Nedostatak komunikacije
Kršul navodi kao jedan od najvećih problema nedostatak komunikacije o samom izgledu cjelodnevnog školovanja s djelatnicima, nastavnicima.
“Ja sam se naslušala što od ravnatelja, učitelja i nastavnika ne lijepih priča o načinu komunikacije oko ove priče i načinu prezentacije. Mislim da je nesretno odabran tim koji se ovime bavio i koji je to prezentirao školama i da je ministar Fuchs, koji ima jaču pozadinu iz ovog visokoškolskog dijela, mislim da je ozbiljnije trebao pristupiti ovome.
Kršul smatra kako bi bilo korisno komunicirati o provedbi eksperimenta cjelodnevne škole s javnosti.
“Mislim da to ne bi trebao biti neki preveliki izazov, da se stvori neko centralno mjesto, nekakav informacijski centar. Ako to predstavljamo kao najvažniju stvar u hrvatskom obrazovanju kojom ćemo neminovno postići taj veći broj sati u školi, što moramo i što je dobro, naravno da to treba nekako komunicirati”, kaže Kršul.
Kršul poručuje kako nemamo više vremena u Hrvatskoj da svaki puta kada dođe druga opcija na vlast prebriše prethodno i krene s nečim novim.
“S obzirom na demografski slom kojem svjedočimo, s obzirom na to da je građanska pismenost ljudi u ovoj zemlji na strašnim razinama, nemamo vremena više se zezati s cijelom ovom pričom. Treba ozbiljno ovome pristupiti i shvatiti obrazovanje kao pitanje od nacionalnog interesa i od ključne važnosti za ovu državu i prestati mijenjati kurs kako se kome svidi i kako tko dođe na vlast.”
“Ova priča ima svojih mana, ali u finalu ima cilj koji je dobar i koji nam treba. Treba ju hitno početi krpati u dobroj vjeri, bez da sad neki nekima podmeću klipove da neće nešto napraviti jer je to predložila ekipa ne znam čija”, zaključuje Kršul.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!