Ni Hrvati nisu imuni na “lažnjake”: Koje najčešće kupuju i kako ih prepoznati?

Ekonomija 30. lip 202217:45 > 17:48 2 komentara
CFimages / Alamy / Alamy / Profimedia / ilsutracija

Ni Hrvati nisu imuni na krivotvorene proizvode, pokazalo je novo izvješće koje je objavio Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO). Podaci pokazuju da je porastao broj kupnji krivotvorenih proizvoda ("lažnjaka") putem interneta među mladima. Čak 31% mladih ispitanika u Hrvatskoj izjavilo je da je u proteklih dvanaest mjeseci svjesno kupilo barem jedan krivotvoreni proizvod putem interneta. Istražili smo koje to krivotvorene proizvode Hrvati najviše kupuju, zašto i kakve opasnosti vrebaju iza toga.

Koje krivotvorine najčešće kupujemo?

U drugom izvješću navodi se da su Kina i Hong Kong još uvijek najveći izvoznici krivotvorenih proizvoda. Istražili smo koje “lažnjake” Hrvati najviše kupuju.

“Najčešće vrste robe bile su igračke (35%), odjeća (25%), obuća (22%) i torbice (9%)”, rekli su nam iz Carinske uprave Ministarstva financija.

Kad je riječ o mladima, osim odjeće i obuće, oni često kupuju i elektroničke uređaje i higijenske i kozmetičke proizvode, parfeme te proizvode za osobnu njegu.

DZIV/EUIPO/screenshot

“Prehrambeni proizvodi, farmaceutski te kozmetički proizvodi (primjerice, parfemi) najčešće su vrste proizvoda koje su bile predmetom opoziva s tržišta i upozoravanja potrošača na njihovu potencijalnu opasnost. U ovakve opasne proizvode ubrajamo i rezervne dijelove za vozila, igračke za djecu i odjevne predmete koji mogu sadržavati opasne boje, kemikalije ili dijelove koji se lako odvajaju te su time potencijalno opasni za djecu”, navodi se u izvješću.

Posebnu skupinu opasnih krivotvorina čine i pesticidi te druge vrste kemikalija koje predstavljaju ozbiljnu opasnost i za one koji ih koriste, ali i za okoliš, usjeve i vodna dobra.

Opasnosti i rizici zbog kupnje krivotvorene robe

Treba naglasiti da su svi krivotvoreni proizvodi rizični jer mogu biti opasni i za zdravlje i za sigurnost osobe koja koristi takav proizvod. Posebnu opasnost predstavlja kupovina krivotvorenih lijekova, o čemu smo pisali ranije.

VEZANE VIJESTI

“S obzirom na to da se krivotvoreni proizvodi često proizvode od materijala koji su cijenom vrlo pristupačni, ali često i zabranjeni jer su dokazano štetni za ljudsko zdravlje, korištenje krivotvorenih proizvoda koje unosimo u tijelo (hrana, piće, lijekovi) ili nanosimo na tijelo (kozmetika, parfemi, lijekovi) može biti vrlo rizično”, rekli su iz Carinske uprave za N1 pa dodali:

“Isto tako, krivotvoreni strojevi i tehnički uređaji u procesu proizvodnje ne prolaze testiranja da bi se utvrdilo udovoljavaju ju li sigurnosnim normama koje vrijede u EU. Takvi proizvodi su vrlo opasni za sigurnost potrošača.”

“Od krivotvorenih proizvoda koje je posebno opasno kupovati ističu se krivotvoreni lijekovi i medicinski proizvodi, hrana i piće, elektronički uređaji, sredstva za osobnu njegu, igračke, pesticidi, rezervni dijelovi za vozila te drugi krivotvoreni proizvodi”, dodaju iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV).

Kakve su kazne?

Ako netko kupi krivotvoreni proizvod, za takav postupak nije predviđena kazna. No, u slučaju prometa krivotvorinama (kupnja radi daljnje prodaje) propisan je niz prekršajnih kazni.

“Npr. zbog povrede žiga, Zakon o žigu predviđa kazne od 20.000 do 100.000 Kn za pravnu osobu, 5.000 do 10.000 Kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi, 2.000 do 10.000 Kn za fizičku osobu i 5.000 do 50.000 Kn za fizičku osobu – obrtnika.

Kaznenim zakonom propisane su kazne za kaznena djela iz područja povrede prava intelektualnog vlasništva. Tako je za kazneno djelo povrede žiga – kada je počinjena znatna šteta ili pribavljena znatna protupravna imovinska korist (veća od 60.000 Kn) – propisana kazna zatvora do 3 godine”, istaknuli su iz Carinske uprave.

Richard Levine / Alamy / Profimedia / ilsutracija

Zašto kupujemo krivotvorine?

Izvješće koje je objavio EUIPO pokazalo je da mladi kao glavni razlog za kupnju krivotvorenih proizvoda navode nižu cijenu. Kako prepoznati krivotvoreni proizvod? Prva stvar na koju trebate obratiti pažnju jest mjesto kupovine, a potom pripazite na kvalitetu izrade i cijenu – ako je preniska, moguće da je riječ o krivotvorini.

“Krivotvoreni proizvodi najčešće se prodaju online i na štandovima jer je tim putem lakše zavarati kupce koji nisu u mogućnosti izravno steći uvid u kvalitetu proizvoda (online) ili opravdati nižu cijenu navodno „originalnih“ proizvoda nego u trgovini (štandovi)”, dodaju iz DZIV-a za N1.

VEZANE VIJESTI

Carinska uprava rekla je za N1 da su tijekom 2021. godine, provodeći carinske mjere zaštite prava intelektualnog vlasništva pri uvozu robe, proveli 657 postupaka i zadržali 209.000 komada proizvoda za koje se sumnjalo u moguću povredu intelektualnog vlasništva.

Kaa je riječ o domaćem tržištu, u provedbi mjera carinskog nadzora privremeno je oduzeto 22.957 komada robe, izdana su 94 prekršajna naloga te podnesene 4 kaznene prijave protiv prekršitelja koji su sukladno određenim propisima kršili odredbe iz domene prava intelektualnog vlasništva.

Zemlje EU-a godišnje gube milijarde zbog krivotvorina

Državni zavod za intelektualno vlasništvo za N1 je naveo da se kupovina krivotvorenih proizvoda negativno odražava i na hrvatsko gospodarstvo.

Da je riječ o globalnom problemu pokazuje i izvješće koje je objavio EUIPO 2020. godine, a iz kojeg proizlazi podatak “države članice Europske unije gube godišnje do 15 milijardi eura uslijed prisutnosti krivotvorene robe na tržištu”.

U Hrvatskoj postoji niz tijela koja nadziru i provjeravaju kupovinu kirvotvorenih proizvoda, a najistaknutiju ulogu imaju Ministarstvo financija – Carinska uprava, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo i nadležni sudovi.

“Prema podacima iz 2020. godine zaustavljeno je i uništeno ukupno 261.216 komada krivotvorenih proizvoda, ukupne maloprodajne vrijednosti oko 38.613.380,82 kuna, pri čemu se najviše proizvoda odnosilo se na igračke, igre i sportsku opremu te odjeću i dodatke odjeći”, naveli su iz zavoda.

“U istoj je godini temeljem provedenog inspekcijskog nadzora Carinske uprave na unutarnjem tržištu Hrvatske vrijednost oduzetih proizvoda zbog povreda propisa o industrijskom vlasništvu iznosila oko 18.466.684,19 kuna, a najviše oduzetih proizvoda odnosilo se na osobni pribor (torbe, naočale, satovi) te odjeću i dodatke odjeći”, dodali su iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare