Transplantacija pluća: Kad se točno izvodi i koji je postotak preživljavanja?

Zdravlje 05. sij 202315:29 0 komentara
Shutterstock

Kod određenih bolesti i komplikacija bolesti pluća koristi se transplantacija pluća kao terapijski izbor za bolesnike. Za ovaj se postupak odlučuje kod bolesnika s respiratornom insuficijencijom kojima unatoč liječenju prijeti povećan rizik od smrti. Transplantacija pluća se ne provodi često kao način liječenja, ali je oko osam puta češći postupak nego transplantacija srca.

Darivatelji organa za transplantaciju pluća su osobe čiji se organi umjetno održavaju na životu, a kod kojih je dokazana moždana smrt. Rijetko se izvodi transplantacija kod živog davatelja.

U Hrvatskoj su u travnju 2021. godine po prvi puta transplantirana oba plućna krila.

Kada se radi transplantacija pluća?

Postupak transplantacije pluća izvodi se tek u krajnjim slučajevima kada unatoč liječenju bolesniku prijeti smrt. Nekoliko je plućnih bolesti i komplikacija kod kojih je to moguće. Najčešće indikacije su kronična opstruktivna bolest pluća, cistična fibroza, idiopatska plućna fibroza te primarna plućna hipertenzija. Evo o kojim se bolestima radi.

1. Kronična opstruktivna bolest pluća

Riječ je o bolesti koja predstavlja kroničnu upalu dišnih putova i plućnog parenhima. Ova upala dovodi do suženja dišnih putova pa tako ograničava protok zraka. Progresivna je što znači da brzo dolazi do pogoršanja ako se ne liječi adekvatno.

Uz ovu se bolest razvijaju i komplikacije drugih organskih sustava, prvenstveno krvožilnog sustava.

Broj preminulih od ove bolesti, bolesnika koji ne dobiju transplantaciju pluća, sve je veći.

2. Cistična fibroza pluća

Ova bolest pluća je nasljedna i rijetka. Progresivna je te zahvaća gotovo sve organe u tijelu te kod bolesnika dovodi do skraćenja životnog vijeka.

Obilježje bolesti je stvaranje sekreta na dišnim putovima, gušterači, crijevu, žučnom sustavu i lojnim žlijezdama.

Simptomi su uporni kašalj, ponavljajuće infekcije i nepotpuna probava hrane.

Cistična fibroza se liječi od postavljanja dijagnoze do kraja života, a krajnja mjera je transplantacija pluća.

3. Primarna plućna hipertenzija

Kod ove bolesti dolazi do povećanog tlaka u plućnoj cirkulaciji te ona dovodi do opterećenja desne klijetke srca i popuštanja.

Simptomi su umor, dispneja u naporu, sinkopa i povremen pritisak u prsima. Prognoza je loša te je krajnji način liječenja transplantacija pluća.

Tko sve može darovati organ pluća za transplantaciju?

Darivatelji organa, u ovom slučaju za transplantaciju pluća su najčešće osobe kojima je dokazana moždana smrt, a organi se drže na životu umjetnim putem. Rijetko se događa da za transplantaciju pluća organ daju žive osobe. U tom slučaju se izvodi lobarna transplantacija sa život davatelja i obično je to s roditelja na dijete.

Darivatelji pluća za transplantaciju moraju biti osobe mlađe od 65 godina, osobe koje nikada nisu bile pušači te osobe koje nemaju aktivnu plućnu bolest.

Darivatelj pluća se mora podudarati s primateljem po pitanju anatomskih i fizioloških pokazatelja.

Postupak transplantacije pluća

Organi davatelja se medicinskim postupkom hlade ledenom fiziološkom otopinom pomoću aparata, a potom se odstranjuju.

Obično se primjenjuju i antibiotici. Prvo se vlastita pluća uklanjaju, a ostali plućni dijelovi poput bronha, plućne arterije i plućne vene se anastomoziraju s onima primatelja.

Prednosti transplantacije pluća su jednostavnost zahvata, izbjegavanje premosnice i veća fleksibilnost. Loše strane transplantacije pluća su moguća nepodudarnost između vlastitog i transplantiranog plućnog krila te mogućnost lošeg cijeljenja.

Kod većine bolesnika dolazi do odbacivanja unatoč terapiji.

Kronično odbacivanje se događa kod oko 50 posto bolesnika, a akutno odbacivanje povećava rizik od kroničnog odbacivanja nakon transplantacije pluća. Među najčešćim komplikacijama je slabo cijeljenje koje može rezultirati stenozom bronha i drugim komplikacijama.

Preživljavanje kod transplantacije pluća je u prvoj godini oko 70 posto kada dolaze sa žive osobe, a oko 77 posto s mrtvog davatelja. Ukupna stopa petogodišnjeg preživljenja je oko 45 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!