Dugotrajno nepovoljno stanje koje se pojavljuje svakodnevno i obično bez prekidanja simptoma može biti znak kronične bolesti. Ovakva stanja obično su uzrokovana stilom života ili genetskim faktorom premda uzrok mogu biti i konkretniji čimbenici. Ako se simptomi bolesti pojavljuju duže od tri mjeseca to se može smatrati kroničnom bolešću.
Među najčešćim kroničnim bolestima su šećerna bolest ili dijabetes, pretilost, razne bolesti srca i krvnih žila, artritis, reumatske bolesti, multipla skleroza, astma, kronični umor, Parkinsonova bolest te neke virusne bolesti poput hepatitisa C. U kronične bolesti se ubrajaju i tumori te autoimune bolesti. Bolest ne mora biti terminalna da bi se smatrala kroničnom.
Popis najčešćih kroničnih bolesti
Kada se određeni simptomi bolesti pojavljuju duže od tri mjeseca bez prestanka možemo govoriti o kroničnoj bolesti.
One ne moraju trajati vječno, no obično traju barem godinu dana pa i duže. Neke bolesti nisu u potpunosti izlječive već se mogu držati pod kontrolom s pravilnom terapijom i pridržavanjem pravila.
Četiri su vrste kroničnih bolesti – rak, kardiovaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti i dijabetes. U ove bolesti ubrajamo ona zdravstvena stanja poput sindroma, invalidnosti i tjelesnih oštećenja.
Ovo su još neke od bolesti koje se smatraju kroničnima:
– hiperaktivnost ili poremećaj pažnje
– autoimune bolesti
– Hashimoto
– autizam
– sljepoća
– sindrom kronične boli
– cerebralna paraliza
– kronični hepatitis
– Huntingtonova bolest
– atopijski dermatitis
– povišeni krvni tlak ili hipertenzija
– sindrom policističnih jajnika
– apneja
– bolesti štitnjače
– tuberkuloza
Simptomi kroničnih bolesti
Kronične bolesti u početku mogu davati simptome akutnih stanja. Tako primjerice pogoršanje vida može biti samo jedan od simptoma kronične multiple skleroze. Osjećaj boli u srcu može biti početak angine pectoris, a bol u nogama početak artritisa. Najčešće kronične bolesti uzrokuju oštećenja na drugim organima i tako izazivaju simptome na drugim tjelesnim sustavima.
Ti simptomi mogu biti nevidljivi te se činiti kao da nastaju zbog oslabljenog imuniteta. Obično se tu radi o umoru, neobjašnjivoj boli u tijelu te poremećajima raspoloženja. Kronične bolesti mogu dovesti do anemije, posebice kod starijih osoba. Stanja poput infekcija, raka i upala potiskuju stvaranje crvenih krvnih stanica u koštanoj srži, a onda se željezo ne može upotrijebiti. Što je teža kronična bolest, to je teža anemija i drugi popratni simptomi.
Svaka kronična bolest donosi svoje simptome, no velike su šanse razvijanja dodatnih poteškoća koje utječu na svakodnevicu bolesnika. S vremenom, zbog osjećaja nemoći zbog postojanja kroničnog stanja, neki simptomi mogu biti pojačani.
Poremećaji raspoloženja zbog kroničnih bolesti
Kronične bolesti nerijetko uzrokuju poremećaje raspoloženja te pojavu anksioznosti i depresije.
Ova stanja nastaju zbog osjećaja nemoći pacijenta i stalne pojave simptoma bolesti. Pacijenti razvijanjem kronične bolesti dobivaju nove obaveze poput uzimanja terapije, promjenu životnih navika i možda česte posjete liječniku.
Ovi postupci mogu osobi isticati da je bolesna što može iznimno utjecati na mentalno stanje kod osobe. Anksioznost i depresija mogu utjecati na tijek bolesti i razinu oporavka. Osjećaj tuge i nemoći potiče lošiji san, kronični umor, ružne snove, probleme s apetitom, poteškoće u komunikaciji i obavljanju obaveza. Svi navedeni simptomi mogu pojačavati svakodnevni stres koji tada iznova uzrokuje navedene simptome. Ovakvo stanje bez reagiranja i pokušaja za promjenom može biti zatupljujuće i teško za pacijenta, ali i njegovu okolinu.
Pacijenti rijetko osjećaju promjenu na sebi dok već nije kasno. Stoga se pozivaju da razgovaraju sa svojim bližnjima o tome što prolaze, da što više izbjegavaju stres i loše životne navike poput pušenja i cigareta. Važno je da pokušaju pronaći podršku, bila to obiteljska, prijateljska ili medicinska.
Što uzrokuje kronične bolesti?
Svaka kronična bolest može imati svoje konkretne uzroke iako je vrlo često kod kroničnih bolesti uzrok nepoznat.
Mogu se prepoznati određeni čimbenici poput životnog stila i genetike koji mogu imati utjecaj na promjene i nastanak bolesti. Kod gotovo svih slučajeva postoji element upale koji je povezan s oštećenjem stanica zbog prekomjernog broja slobodnih radikala. Oni lančanim reakcijama uništavaju zdrave stanice.
Slobodni radikali u tijelu i stanicama nastaju zbog loše probave, unosa štetnih tvari, rijetkog čišćenja tijela, nagomilavanja toksina. Toksini koje unosimo prehranom, zrakom i štetnim navikama dospijevaju iz stijenke crijeva u krvotok. Tada stvaraju preopterećenost tjelesnih sustava koji bi trebali vršiti detoksikaciju. To stvara još više slobodnih radikala i tako izaziva još više tjelesnih upala.
Ako nije riječ o genetskom faktoru, u velikoj mjeri su uzročnici kroničnih bolesti loše životne navike i životni stil. To uključuje čimbenike poput:
– pušenja cigareta
– konzumiranje droga
– loša prehrana bez dovoljno nutrijenata
– masna prehrana
– prevelika količina unesenog šećera
– manjak kretanja i svježeg zraka
– pretjerana konzumacija lijekova
Iskustvo novinarke koja ima kroničnu bolest
S nama je svoje iskustvo podijelila naša novinarka Katarina koja već više od 10 godina živi s idiopatskom kroničnom urtikarijom. Donosimo njeno iskustvo s kroničnom bolešću.
“Krenulo je kao alergija na sunce, odnosno, to je bio prvi znak. Dobila sam par injekcija i idućih par tjedana se nije ništa više pojavljivalo na koži. Pretpostavka je bila da se radi o nekoj akutnoj reakciji, ali nažalost su se simptomi pogoršavali. Počinjala sam biti sve umornija, osjećala sam da mi je teško biti na suncu, a ubrzo se pojavio i svrbež. Prvo nisam niti shvatila da je taj svrbež neobičan dok se nakon nekog vremena nisu počele pojavljivati i urtike, uzdignute reakcije na koži”, rekla je.
Njena bolest razvila se u mjesec dana, a onda su krenuli testovi.
“Svi alergološki testovi su bili negativni, a svrbež se i dalje pojavljivao. Mijenjala sam prehranu, proizvode koje koristim, baš ništa nije činilo nikakvu razliku. Liječili su me lijekovima protiv alergije i kortikosteroidima i tek tada su se počeli viđati rezultati. Međutim, unatoč terapiji su simptomi i dalje postojali. Uz to sam zbog bolesti, ali i lijekova, postajala više nervozna, anksiozna, imala probleme s prehranom i osjećala sam puno veći umor nego prije”, tvrdi novinarka.
“Izgubila sam volju za druženjima i aktivnostima. Sve to je rezultiralo time da sam unazad deset godina puno morala raditi na tome da se osjećam dobro, da radim na sebi uz pomoć psihologa, ali i da uz male trikove pokušam smanjiti simptome. Nije lako, sve to je i dalje borba, ali su komunikacija i podrška okoline ono što mi je najviše pomoglo”, zaključila je na kraju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!