Nova Kaledonija u nedjelju se treći i zadnji put na referendumu izjašnjava o neovisnosti od Francuske, nakon kampanje koju su obilježili ljutiti zahtjevi da se glasanje odgodi zbog pandemije covida.

Novoj Kaledonij, smještenoj otprilike 2.000 kilometara istočno od Australije, dogovorom iz 1988. omogućeno je provođenje triju referenduma o neovisnosti kako bi se smanjile tenzije u toj pacifičkoj otočnoj skupini.

Nakon što je na referendumima 2018. i 2020.  odbijeno odcjepljenje od bivših kolonijalnih vladara, 185,000 glasača još će jednom dobiti pitanje: “Želite li da Nova Kaledonija ostvari potpuni suverenitet i postane samostalna?”

U pozadini glasanja nalaze se sve zategnutiji odnosi između Pariza i njegovih saveznika u regiji.

Australci su razbjesnili Francuze time što su rujnu otkazali ugovor o kupnji podmornica kako bi stupili u sigurnosni pakt s Britanijom i SAD-om.

Iza tih prijepora raste uloga Kine u regiji i stručnjaci smatraju da bi nezavisna Nova Kaledonija mogla biti podložna pekinškom utjecaju, a motivacija za to je interes Kine za njihovu rudarsku industriju.

Kina je i dosad bila najveći uvoznica novokaledonskih metalurških proizvoda, posebice nikla.

Kineska niska bisera

“Ako francuska zaštita nestane, Kina više neće imati prepreka za uspostavljanje trajnog utjecaja u Novoj Kaledoniji” kazao je Bastien Vandendyck, analitičar međunarodnih odnosa specijaliziran za Pacifik.

Druge zemlje u melanezijskog regiji, koja uključuje Fidži, Vanatu, Solomonske otoke i Papuu Novu Gvineju, već su postale “kineski sateliti”, dodao je Vandendyck za AFP.

Jedino što Kini nedostaje za potpunu kontrolu područja nadomak Australije upravo je Nova Kaledonija.

Dio zagovornika samostalnosti bojkotira nedjeljno glasanje jer ga žele odgoditi za rujan pošto “poštena kampanja” nije moguća zbog velikog broja zaraženih koronavirusom.

Stanovnici Nove Kaledonije uglavnom su bili pošteđeni u prvoj fazi globalne pandemije, ali od pojave varijante delta imaju 300 smrti u zadnjih nekoliko mjeseci.

Francuska vlada odbila je zahtjev da se glasanje odgodi tvrdeći da se stopa širenja virusa smanjila, a incidencija zaraze pala na 80 do 100 slučajeva na 100,000 ljudi.

Iz pokreta za samostalnost i dalje prijete da neće priznati referendum i kane tražiti UN da ga poništi.

Francuski ministar zadužen za prekomorska područja Sebastien Lecornu kaže kako je odbijanje glasanja demokratsko pravo, ali dodaje da bojkot referenduma neće utjecati na njegovu “zakonsku valjanost”.

Objava rata

U međuvremenu iz profrancuskog stožera pozivaju svoje pristaše da glasaju u što većem broju jer, unatoč bojkotu pokreta za samostalnost, njihova pobjeda još nije sigurna.

“Važno je da se mobiliziraju svi koji se protive samostalnosti kako bi se pokazalo naše jedinstvo i brojčana nadmoć.” poručio je u pismu Thierry Santa, predsjednik konzervativne stranke.

U lipnju se više stranaka složilo se sa stavom francuske vlade koja kaže da bi nakon nedjeljnog referenduma trebao uslijediti “period stabilnosti” i smanjenja podjela.

Nade za mirnom tranzicijom nestale su kada je najveći pokret za neovisnost, FLNKS, vladinu upornost da provede referendum nazvao “objavom rata”.

Promatrači se boje da bi novo dizanje tenzija moglo potaknuti nasilje viđeno prije 30 godina, prije nego što su dvije struje došle do dogovora za mirnu tranziciju ovog otočja.

Profrancuska strana pobijedila je na referendumu 2018. godine s 56.7% podrške, a na glasanju 2020. godine postotak podrške pao je na 53.3.

Otočje je dio Francuske od 1853. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.