U jedanaest izbornih jedinica, uključujući onu za dijasporu, na parlamentarnim izborima 17. travnja natjecat će se 165 kandidacijskih lista na kojima je 2277 kandidata. Od tih 2277 kandidiranih, 44 posto su kandidatkinje.
Međutim, od 165 kandidacijskih lista tek njih 29 predvode žene, što je mizernih 17,5 posto. Najviše žena kandidirano je u dvjema “dalmatinskim” izbornim jedinicama – u 9. njih 110, a u 10. njih 106 te u “zagrebačkoj” 1. izbornoj jedinici – njih 101. No, u te tri izborne jedinice natječe se najviše izbornih lista.
Najviše je, pak, lista na kojima su žene na prvom mjestu u 1., 7. i 8. izbornoj jedinici – u svakoj po pet. U 2., 5., i 9. izbornoj jedinici po tri liste predvode žene, u 10. izbornoj jedinici dvije, a u 3., 4. i 11. (dijaspora) samo po jednu. U 6. izbornoj jedinci, koja obuhvaća zapadne dijelove Zagreba i Zagrebačke županije, natječe se 16 stranačkih i koalicijskih lista, ali niti jednu ne predvodi žena. Očekivano prednjači Možemo! jer čak osam od 11 lista te stranke predvode žene. Stranke s po tri liste na čelu sa ženama imaju Umirovljenici zajedno, Javno dobro i Stranka Ivana Pernara, dok koalicija Rijeke pravde predvođena SDP-om, Radnička fronta te koalicija HSP-Hrvatsko bilo-HDSS imaju po dvije “nositeljice” lista.
HDZ bez žena na prvom, ali i na drugom mjestu
HDZ koji je proteklih tjedana bio prozivan da nema niti jednu ženu na prvom mjestu izbornih lista u stvari nema čak ijednu ženu niti na drugom mjestu svojih lista. Najviše pozicionirane HDZ-ove kandidatkinje su Nina Obuljen Koržinek u 1. i Martina Furdek-Hajdin u 7. izbornoj jedinici, obje na trećem mjestu. Osim toga, HDZ niti na jednoj izbornoj listi nema barem šest žena čime bi ispunio tzv. žensku kvotu pa stranci prijeti kazna od 66.360 eura.
Komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, koja u ovoj predizbornoj kampanji ne radi niti za jednu političku stranku, ne vjeruje da političke stranke ne mogu ispuniti žensku kvotu.
“U političkom životu ima dovoljno žena da bi te kvote bile popunjene. To nije pitanje mogućnosti, nego odnosa prema ženama. U tom smislu Možemo! zaista odskače. Oni imaju posve adekvatnu zastupljenost žena. No u našim tradicionalnim strankama, posebno u HDZ-u, za to nema volje. HDZ bi kao najveća stranka trebao biti primjer, ali primjer je u lošem smislu. Tamo računaju da će, ako opet osvoje vlast, muškarci s prvih mjesta na listama otići u izvršnu vlast, a da će onda na njihova mjesta u Saboru doći žene, kazala nam je Mamić.
“Dečki odu u vladu, a cure čuvaju kuću”
Podsjetimo, u prošlom sazivu Hrvatskog sabora bilo je najviše zastupnica do sada, njih 51, ali su i dalje bile podzastupljene s 33,7 posto. No i taj broj zavarava na prvi pogled, jer je izravno izabranih zastupnica s izvornim mandatom zapravo bilo tek 34. HDZ se hvalio s 19 zastupnica u prošlom sazivu, koliko ih ta stranka nikad ranije nije imala. No od njih 19, čak 13 su u Sabor ušle kao zamjene muškim kolegama – Od Andreja Plenkovića naniže – koji su postali članovi Vlade.
“Žene su na rezervnim položajima. U vladajućoj stranci prvi izbor su “dečki” koji odu u izvršnu vlast i onda uvedu u Sabor žene da “čuvaju kuću”. Plenković se hvali funkcijama Dubravke Šuice, Ivane Maletić i Marije Pejčinović Burić u sjedištu EU-a i da je HDZ dao prvu premijerku i prvu predsjednicu države. Kad bolje pogledate, to su izuzeci, a ne pravilo”, smatra Mamić.
Ženski glasovi ipak nadjačali muške
Iako su i u prošlom sazivu Sabora žene bile podzastupljene, njihovi su glasovi došli do izražaja, čak i nadjačali muške, ali isključivo dopirući iz oporbenog dijela dvorane.
“Razvidno je bilo da su baš u prošlom sazivu žene bile najangažiranije i najpripremljenije za rasprave te ponajbolje zastupnice. S desne strane to je bila Marija Selak Raspudić koja je, ako se ne varam, podnijela najviše zakonskih prijedloga. S lijeve strane imali smo Sandru Benčić i Ivanu Kekin. A Dalija Orešković je svojom glasnoćom, da tako kažem, izborila tako visoko (drugo u 1. izbornoj jedinici, nap.a.) mjesto na listi SDP-ove koalicije”, napomenula je Mamić.
Nemaju smisla ni liste s alibi-kandidatkinjama
Tzv. ženska kvota, propisana Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, podrazumijeva da na svakoj izbornoj listi za Sabor bude najmanje 40 posto žena. Konkretno – najmanje šest od 14 kandidiranih u svakoj izbornoj jedinici. No, nekim strankama koje su, poput HDZ-a, kadrovski profilirane kao dominantno muške, teško je ispuniti žensku kvotu. Onima, pak, s velikim budžetima, opet poput HDZ-a, ne predstavlja problem platiti propisanu kaznu, dok one manje pribjegavaju popunjavanju lista tzv. alibi-kandidatkinjama kako bi na listama bile tek toliko da se ispuni zadana kvota i ne plati kazna.
“Tragično je što u 21. stoljeću i u Europi uopće pričamo o tome”, zaključila je Mamić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!