Imunitet nakon covida-19: Otkrivena ključna promjena  

Unsplash

Ako analiziramo posljedice pandemije covida-19, primjećujemo da je jedan efekt njena djelovanja svakako bio povećanje općeg razumijevanja ključnih sudionika unutar imunološkog sustava. Antitijela, B-stanice i T-stanice ubrajaju se među najprepoznatljivije komponente tjelesnog odgovora na viruse poput SARS-CoV-2, no važno je istaknuti da oni ne djeluju sami.

U članku objavljenom 18. kolovoza u časopisu “Cell” znanstvenici su izvijestili da se prirodne stanice imunološkog sustava – ključan dio imunološkog sustava koji se aktivira u borbi protiv covida-19 – mijenjaju barem godinu dana nakon infekcije. Ovo otkriće sugerira da ove stanice mogu igrati ulogu u nekim dugotrajnim simptomima povezanim s dugim covidom-19, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila ta veza, piše Time.

Urođeni imunološki sustav predstavlja prvu liniju obrane tijela, sastavljenu od općih stanica koje se bore protiv patogena, a osmišljene su da prepoznaju i suzbijaju različite vrste patogena, uključujući bakterije, viruse, gljivice i parazite na nespecifičan način. (B stanice i T stanice, s druge strane, više su prilagođene pamćenju i prepoznavanju specifičnih patogena, samo tih patogena.) Međutim, Steven Josefowicz, izvanredni profesor patologije i laboratorijske medicine na Weill Cornell Medicineu, i njegovi kolege otkrili su da čak i urođene stanice imunološkog sustava zadržavaju pamte borbu protiv SARS-CoV-2 nakon ozbiljne infekcije. Ovo pamćenje, zajedno s izazvanim odgovorom, može trajati najmanje godinu dana nakon infekcije.

Novi rad ima važne implikacije za razumijevanje kako imunološki sustav, uključujući i manje prilagođene dijelove koji ne ciljaju specifične bakterije ili viruse, biva promijenjen infekcijama. Razumijevanje ovih promjena također bi moglo osvijetliti zašto neki ljudi nastavljaju osjećati dugotrajne simptome nakon susreta sa SARS-CoV-2, ističe Josefowicz.

On i njegov tim usredotočili su se na matične stanice roditeljskih stanica urođenih stanica imunološkog sustava – to su matične stanice smještene u koštanoj srži koje neprestano obnavljaju zalihu ovih imunoloških stanica. Budući da većina ovih matičnih stanica boravi u koštanoj srži, najjednostavniji način da bi im se pristupilo je putem aspiracije koštane srži, bolnog i invazivnog postupka u kojem liječnici probijaju dio bedrene kosti kako bi došli do koštane srži. Međutim, manji broj ovih matičnih stanica cirkulira u krvi te je Josefowicz proveo istraživanja ne samo kako bi izvukao i obogatio njihov broj iz uzoraka krvi, već i kako bi potvrdio da predstavljaju iste matične stanice koje se nalaze u koštanoj srži. To mu je omogućilo proučavanje ovih stanica kod pacijenata koji su bili primljeni u jedinicu intenzivne njege zbog ozbiljnih infekcija covidom-19, prikupljanjem njihove krvi umjesto provođenja biopsija koštane srži.

Analizom tih matičnih stanica, jasno je da se imunološki sustav temeljno mijenja nakon ozbiljne infekcije poput covida-19, izjavio je Josefowicz. Ove stanice sadrže genetske promjene koje mijenjaju aktivnost određenih gena, potičući ih da stvaraju veći broj upalnih faktora. Ova promjena traje najmanje godinu dana nakon teške infekcije covidom-19, što je razdoblje tijekom kojeg je Josefowicz proučavao stanice kod nekoliko desetaka pacijenata.

Budući da ove matične stanice odgovaraju za proizvodnju dodatnih kopija urođenih imunoloških stanica, promjene u genima koje izražavaju prenose se na nove generacije stanica koje stvaraju. Kada je proučavao stanice u laboratorijskim posudama, Josefowicz je otkrio da su sposobne proizvoditi povišene razine upalnih faktora i da su sklonije migraciji – što u ljudskom tijelu znači da mogu širiti svoje upalne učinke na druga tkiva.

Povećane razine upalnih faktora mogu biti odgovor na intenzivan učinak teške infekcije SARS-CoV-2. “Teška infekcija covida-19 imunološkom sustavu može izgledati kao početak kronične infekcije”, kaže Josefowicz, “i budući da imunološki sustav ima problema s uklanjanjem tog određenog patogena, stavlja sve na raspolaganje kako bi si povećao šanse za suočavanje s virusom.”

Jesu li ove memorije covid-19 infekcije povezane s dugotrajnim covidom-19, još nije jasno, ali istraživanje bi moglo potaknuti dodatne studije kako bi se bolje razumjelo kako virusi poput SARS-CoV-2 utječu na imunološki sustav, kako kratkoročno, tako i dugoročno.

“Ovo je početak vrlo dugačke priče koja će, nadamo se, proširiti naše razumijevanje kako se virusne infekcije, posebno covid-19, razlikuju od prehlade”, kaže dr. Lindsay Lief, direktorica medicinske jedinice intenzivne njege i klinike za oporavak nakon intenzivne njege pri Weill Cornell Medicineu i New York-Presbyterian bolnici te jedna od koautorica rada. “Moramo razumjeti kako infekcije mijenjaju imunološki sustav da bi utjecale ne samo na simptome koje doživljavate već i na to kako reagirate na sljedeću infekciju ili sljedeće cijepljenje.”

Pandemija je znanstvenicima pružila jedinstvenu priliku za proučavanje kako se imunološki sustav mijenja kao odgovor na virus, budući da je toliko mnogo ljudi bilo zaraženo istovremeno, a nije bilo cjepiva koje bi zbunjivalo imunološki odgovor. Svi uzorci krvi potječu od sudionika koji su bili primljeni u intenzivnu njegu u proljeće 2020. s teškim infekcijama covida-19, prije nego što su cjepiva bila dostupna.

Budući da su bili dostupni zdravstveni kartoni sudionika tijekom boravka na intenzivnoj njezi, istraživači su mogli proučiti bilo kakve tretmane koje su primili, i pronašli su potencijalno koristan trag o jednom zahvatu koji bi mogao ublažiti promjene u imunološkom sustavu. Ljudi koji su primali lijekove za blokiranje IL6, koji uzrokuje upalu i povećava se kao odgovor na infekciju, činilo se da pokazuju niže razine urođenih imunoloških stanica koje su bile sklone stvaranju upalnih faktora. Iako lijek nije imao velikog učinka na poboljšanje teških simptoma covida-19 tijekom boravka na intenzivnoj njezi, istraživanje sugerira da bi mogao suzbiti neke promjene u izražavanju gena u matičnim stanicama urođenog imunološkog sustava. To pak može smanjiti šanse za razvoj simptoma sličnih dugom covidu kod tih ljudi, iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ta teorija potvrdila.

“Nadam se da će drugi koristiti naše pristupe kako bi povezali ove promjene s različitim kliničkim ishodima i bolestima”, kaže Josefowicz. “Budući da su ove krvne stanice fleksibilnije nego što su mnogi pretpostavili, to pruža terapijsku mogućnost vraćanja prema zdravijem stanju nakon infekcije.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.