Milanović o 'švicarcu': Bankari će imati manje plaćetine

Milanović o 'švicarcu': Bankari će imati manje plaćetine Izvor: Luka Stanzl/PIXSELL

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za rješenje problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima.

Kroz izmjene dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - Vlada predlaže konverziju kredita u "švicarcima" i s valutnom klauzulom na dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u "švicarcima" koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili prijevremeno otplaćeni.

Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja, obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sve one koji odgovaraju svojom osobnom imovinom.

Predstavljajući ove zakonske prijedloge ministar financija Boris Lalovac kazao je kako su građani bili u dužničkom ropstvu zbog ovakvih kredita i kao primjer je naveo dva susjeda koji su podigli kredite u protuvrijednosti 63 tisuće eura - onaj koji je digao kredit u eurima sada je još dužan 49 tisuća eura, a drugi susjed, koji je imao kredit u "švicarcima" nakon devet godina duguje 74 tisuće eura.

Sada će se, kaže Lalovac, ta dva susjeda izjednačiti, jer će onaj s kreditom u "švicarcima" preplaćeni iznos moći koristiti da si umanji buduće rate. Pritom, ističe, hrvatski bankarski sektor neće biti ugrožen, jer je među najviše kapitaliziranima u Europi, neće biti ugrožena niti njihova likvidnost, već će se ovo rješenje odraziti samo na njihovo računovodstveno prikazivanje gubitaka uslijed nerealiziranih tečajnih razlika koje su svih ovih godina građani preplaćivali u ime banaka.

"Ovo je jedna od najsnažnijih mjera kojom moramo pokazati da u Hrvatskoj vlada Vlada, a da ne vladaju banke", poručio je Lalovac.



Predsjednik Vlade Zoran Milanović na to je, pak, kazao kako u Saboru sjede neki koji smatraju da je ova mjera udar na banke i da treba štititi banke, a ne građane.

"Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. Tri i pol godine smo vrlo oprezno i obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave prilazili ovom problemu, išli korak po korak, nismo podgrijavali tenzije, nismo udarali po bankama ni verbalno ni materijalni, ali što je puno, puno je. Sve ove godine jedini dobitnik, i to zlatni dobitnik bile su banke, koje žive dobro i od hrvatske države, a ne samo od građana", istaknuo je Milanović.

Dodao je kako će ovo pogoditi bankovne menadžere, koji će zbog drugačijeg iskazivanja "imati manje bonuse, i manje plaćetine".

"To je činjenica i nekome je u opoziciji to krivo, ali ovdje nećemo stati. Nakon izbora ćemo, sada kada smo izjednačili one koji imaju kredite u švicarcima i eurima, postaviti pitanje zašto su kamatne stope na višegodišnje aranžmane - 20 ili 30 godina - toliko visoke u Hrvatskoj i toliko više od stopa na stambene kredite u drugim članicama EU. Kažu, zbog rizika. Moguće, u manjoj mjeri", istaknuo je Milanović, dodavši da će na tome inzistirati sve dok ne bude jasno zašto građani slijedećih 20 godina moraju plaćati kamatnu stopu dva i pol puta veću nego u Njemačkoj, tko tu zarađuje i koliko.

Istaknuo je i kako se cijelo vrijeme dok se ovo rješenje pripremalo gledali koliko banke stvarno zarađuju, "o čemu jako skrbe i suze prolijevaju oni koji bi htjeli u Hrvatskoj doći na vlast i podijeliti dobit s nekim".

Zaključio je i kako mu je drago da tako velik broj građana podržava ovo rješenje, i to iz čiste solidarnosti, jer ih većina nema takve kredite.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

* Sva polja su obavezna