EPP inzistira na zaštiti vanjskih granica

EPP inzistira na zaštiti vanjskih granica Izvor: Lehtikuva/Markku Ulander via REUTERS

Europska pučka stranka (EPP) donijela je niz političkih dokumenata u kojima navodi svoje pozicije prema najvažnijim aktualnim izazovima ususret predstojećim europskim izborima, a u jednom od tih dokumenata pod nazivom "Sigurna Europa" ističe se da će se europski pučani u području sigurnosti fokusirati na četiri područja.

To su osiguranje vanjskih granica, sprečavanje ilegalnih migracija, borbu protiv terorizma i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

"Moramo dati prioritet sigurnosti budući da sloboda i prosperitet nisu mogući bez toga. Dužnost državnih vlasti je prije svega štititi svoje građane i očuvati vladavinu prava u našim društvima", kaže se u dokumentu.

Dokument je očito odgovor političke grupacije desnog centra na sve veću opasnost od populističkih stranaka koje obećavaju jednostavna i brza rješenja za vrlo komplicirane probleme, pri tome sijući strah služeći se dezinformacijama na što je upozoravala većina govornika tijekom dvodnevnog kongresa.

Rješenje problema migracija

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je bio u izaslanstvu HDZ-a na kongresu EPP-a, kaže u razgovoru za Hinu da ovaj dokument "predstavlja jasnu platformu o važnosti sigurnosti i većeg izdvajanja sredstava u te svrhe".

Dodao je da Hrvatska uspješno djeluje na sprječavanju ilegalnih migracija čuvajući vanjsku granicu EU-a.

Božinović ističe kako se u dokumentu kaže da zakonit put ulaska u EU može samo pomoći izbjeglicama, onima kojima doista treba zaštita sukladno međunarodnom pravu, dok je s obzirom na sigurnosnu situaciju potrebno provjeriti identitet svake osobe koja ulazi u EU.

U dokumentu se kaže da je "s obzirom na sadašnju sigurnosnu situaciju i postojeću prijetnju povratka boraca Islamske države, od najveće važnosti provjera identiteta svake osobe koja ulazi u EU".

Također se kaže da je prioritet EPP-a razvijanje baze otisaka prstiju tražitelja azila, tzv. EURODAC, diljem Europske unije. Taj sustav omogućava državama članicama čuvanje i pretraživanje podataka o osobama za koje se smatra da nelegalno borave u EU-u i olakšava njihov povratak u zemlje iz kojih dolaze.

"Sustav EURODAC je veliki uspjeh naše političke obitelji i njime se moraju koristiti sve zemlje članice", stoji u dokumentu.
EPP u dokumentu navodi potrebu nadogradnje europske agencije za granice, Frontexa u Europsku graničnu i obalnu stražu koja treba spriječiti ilegalne prelaske na kopnu i na moru. "To se mora i dalje jačati kako bi se pružila potpora graničnim i obalnim stražama zemalja članica, ali i zemalja izvan EU-a. Europska granična i obalna straža treba također imati veću ulogu u povratku ilegalnih migranata. Posebnu pomoć treba dati onim zemljama koje nose velik teret. Želimo poboljšati upravljane našim vanjskim granicama i osigurati osoblje i financije za postizanje toga cilja. Zemlje članice izvan schengenskog prostora koje već igraju važnu ulogu u zaštiti svojih vanjskih granica trebaju dobiti svu potrebnu pomoć od ostalih partnera iz EU-a", kaže se u dokumentu EPP-a.

Europski pučani navode da "ilegalne migracije mogu biti izvor socijalnih tenzija i da mogu potencijalno destabilizirati naša društva".
Upozorava se na potrebu borbe protiv krijumčara ljudima, kojima se ne može dopustiti da odlučuju tko može doći u Europu.

"Suradnja sa zemljama tranzita je vrlo bitna i zajedno sa zatvaranjem 'balkanske rute', sporazum između EU-a i Turske znatno je pridonio rješavanju migrantske krize 2015. i 2016. Međutim, EU treba nastaviti pozorno pratiti stanje s ljudskim i građanskim pravima u Turskoj. Izbjeglice diljem planeta imaju pravo na zaštitu, sigurnost, autonomiju i jednak tretman", stoji u dokumentu.

Pučani navode da se žele pozabaviti uzrocima ilegalnih migracija i stoga traže veću pomoć za Afriku, gdje treba stvoriti veće mogućnosti za zapošljavanje i pružati pomoć radi osiguranja stabilnosti i boljeg upravljanja na tom kontinentu, koji je suočen s neodrživim rastom populacije.

U dokumentu se također spominje "stvaranje sigurnih zona izvan EU-a", u kojima bi se ljudima pružila potrebna zaštita bliže njihovim zemljama.

Naglašava se potreba usklađivanja nacionalnih sustava azila te potreba razlikovanja onih koji imaju pravo na azil i ekonomskih migranata.

Borba protiv terorizma

U dokumentu se navodi da terorizam postoji već stoljećima, ali da je tek nedavno, u svojoj džihadističkoj varijanti, počeo ugrožavati sigurnost velikog broja ljudi.

EU je na to odgovorio davanjem protuterorističkih ovlasti Europolu (Europskom policijskom uredu) i dogovorom o evidenciji podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR).

Božinović kaže da je Hrvatska na vrijeme unijela direktivu o PNR-u u svoje zakonodavstvu i da ga uspješno provodi.
Europska komisija je u srpnju ove godine službeno upozorila 14 zemalja članica zbog kašnjenja u uvođenju direktive o PNR-u, za što je rok bio do 25. svibnja 2018.

Osim direktive o PNR-u, EU je donio nova pravila o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

"Moramo nastaviti povećavati sredstva i resurse policijskih snaga i sigurnosnih službi te jačati suradnju i razmjenu informacija između zemalja članica i susjednih zemalja. Uspješne granične kontrole ovise o tome da države članice pune baze podataka sa svim relevantnim i praktičnim informacijama. Bolja suradnja na razini policije i obavještajnih službi potrebna je za borbu protiv terorizma i islamskog ekstremizma, koji se moraju rješavati u samom korijenu, počevši od odgoja i obrazovanja. Moramo pridonositi i poticati racionalni islam u Europi koji prihvaća europske vrijednosti i kulturne i filozofske temelje Europe", kaže se u dokumentu EPP-a.
Također se upozorava na potrebu borbe protiv islamskog ekstremizma, koji je plodno tlo za terorizam.

"Naizgled nenasilni ekstremizam, poput selafizma, također predstavlja prijetnju jer potiče zatvorena, paralelna društva i povećava neprijateljstvo prema većini građana, čak i među muslimanima. Često je prihvaćanje nenasilnog ekstremizma prijelaz prema daljnjoj radikalizaciji i, s protokom vremena, prema prihvaćanju džihadističkih ideja", kaže se u dokumentu i ističe da se protiv toga treba boriti na svim razinama.

Traži se pozorno praćenje internetskih platformi s obzirom na to da su društvene mreže, Facebook, Twitter i Youtube glavni alat za širenje mržnje i propagande.

Korupcija i organizirani kriminal

"Korupcija i organizirani kriminal cvjetaju u okruženju u kojem je vladavina prava slaba. To potkopava povjerenje građana u vlasti i druge institucije. Vanjski čimbenici, poput Rusije posljednjih godina, često to pogoršavaju u nekim zemljama Europske unije", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da korupcija godišnje stoji EU 120 milijardi eura, a da organizirani kriminal ugrožava tisuće života u svim državama članicama. Stoga se one pozivaju na odlučnu borbu protiv korupcije i neetičnog ponašanja u politici.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

"Moramo dati prioritet sigurnosti budući da sloboda i prosperitet nisu mogući bez toga. Dužnost državnih vlasti je prije svega štititi svoje građane i očuvati vladavinu prava u našim društvima", kaže se u dokumentu.Dokument je očito odgovor političke grupacije desnog centra na sve veću opasnost od populističkih stranaka koje obećavaju jednostavna i brza rješenja za vrlo komplicirane probleme, pri tome sijući strah služeći se dezinformacijama na što je upozoravala većina govornika tijekom dvodnevnog kongresa. 
BOŽINOVIĆ: EPP PODRŽAVA MJERE ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA ILEGALNIH MIGRACIJAHrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je bio u izaslanstvu HDZ-a na kongresu EPP-a, kaže u razgovoru za Hinu da ovaj dokument "predstavlja jasnu platformu o važnosti sigurnosti i većeg izdvajanja sredstava u te svrhe".Dodao je da Hrvatska uspješno djeluje na sprječavanju ilegalnih migracija čuvajući vanjsku granicu EU-a.Božinović ističe kako se u dokumentu kaže da zakonit put ulaska u EU može samo pomoći izbjeglicama, onima kojima doista treba zaštita sukladno međunarodnom pravu, dok je s obzirom na sigurnosnu situaciju potrebno provjeriti identitet svake osobe koja ulazi u EU.U dokumentu se kaže da je "s obzirom na sadašnju sigurnosnu situaciju i postojeću prijetnju povratka boraca Islamske države, od najveće važnosti provjera identiteta svake osobe koja ulazi u EU".Također se kaže da je prioritet EPP-a razvijanje baze otisaka prstiju tražitelja azila, tzv. EURODAC, diljem Europske unije. Taj sustav omogućava državama članicama čuvanje i pretraživanje podataka o osobama za koje se smatra da nelegalno borave u EU-u i olakšava njihov povratak u zemlje iz kojih dolaze."Sustav EURODAC je  veliki uspjeh naše političke obitelji i njime se moraju koristiti sve zemlje članice", stoji u dokumentu.  EPP u dokumentu navodi potrebu nadogradnje europske agencije za granice, Frontexa u Europsku graničnu i obalnu stražu koja treba spriječiti ilegalne prelaske na kopnu i na moru. "To se mora i dalje jačati kako bi se pružila potpora graničnim i obalnim stražama zemalja članica, ali i zemalja izvan EU-a. Europska granična i obalna straža treba također imati veću ulogu u povratku ilegalnih migranata. Posebnu pomoć treba dati onim zemljama koje nose velik teret. Želimo poboljšati upravljane našim vanjskim granicama i osigurati osoblje i financije za postizanje toga cilja. Zemlje članice izvan schengenskog prostora koje već igraju važnu ulogu u zaštiti svojih vanjskih granica trebaju dobiti svu potrebnu pomoć od ostalih partnera iz EU-a", kaže se u dokumentu EPP-a.Europski pučani navode da "ilegalne migracije mogu biti izvor socijalnih tenzija i da mogu potencijalno destabilizirati naša društva".Upozorava se na potrebu borbe protiv krijumčara ljudima, kojima se ne može dopustiti da odlučuju tko može doći u Europu."Suradnja sa zemljama tranzita je vrlo bitna i zajedno sa zatvaranjem 'balkanske rute', sporazum između EU-a i Turske znatno je pridonio rješavanju migrantske krize 2015. i 2016. Međutim, EU treba nastaviti pozorno pratiti stanje s ljudskim i građanskim pravima u Turskoj. Izbjeglice diljem planeta imaju pravo na zaštitu, sigurnost, autonomiju i jednak tretman", stoji u dokumentu.Pučani navode da se žele pozabaviti uzrocima ilegalnih migracija i stoga traže veću pomoć za Afriku, gdje treba stvoriti veće mogućnosti za zapošljavanje i pružati pomoć radi osiguranja stabilnosti i boljeg upravljanja na tom kontinentu, koji je suočen s neodrživim rastom populacije.U dokumentu se također spominje "stvaranje sigurnih zona izvan EU-a", u kojima bi se ljudima pružila potrebna zaštita bliže njihovim zemljama.Naglašava se potreba usklađivanja nacionalnih sustava azila te potreba razlikovanja onih koji imaju pravo na azil i ekonomskih migranata. BORBA PROTIV TERORIZMA U dokumentu se navodi da terorizam postoji već stoljećima, ali da je tek nedavno, u svojoj džihadističkoj varijanti, počeo ugrožavati sigurnost velikog broja ljudi.EU je na to odgovorio davanjem protuterorističkih ovlasti Europolu (Europskom policijskom uredu) i dogovorom o evidenciji podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR). Božinović kaže da je Hrvatska na vrijeme unijela direktivu o PNR-u u svoje zakonodavstvu i da ga uspješno provodi.Europska komisija je u srpnju ove godine službeno upozorila 14 zemalja članica zbog kašnjenja u uvođenju direktive o PNR-u, za što je rok bio do 25. svibnja 2018.Osim direktive o PNR-u, EU je donio nova pravila o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti."Moramo nastaviti povećavati sredstva i resurse policijskih snaga i sigurnosnih službi te jačati suradnju i razmjenu informacija između zemalja članica i susjednih zemalja. Uspješne granične kontrole ovise o tome da države članice pune baze podataka sa svim relevantnim i praktičnim informacijama. Bolja suradnja na razini policije i obavještajnih službi potrebna je za borbu protiv terorizma i islamskog ekstremizma, koji se moraju rješavati u samom korijenu, počevši od odgoja i obrazovanja. Moramo pridonositi i poticati racionalni islam u Europi koji prihvaća europske vrijednosti i kulturne i filozofske temelje Europe", kaže se u dokumentu EPP-a.Također se upozorava na potrebu borbe protiv islamskog ekstremizma, koji je plodno tlo za terorizam."Naizgled nenasilni ekstremizam, poput selafizma, također predstavlja prijetnju jer potiče zatvorena, paralelna društva i povećava neprijateljstvo prema većini građana, čak i među muslimanima. Često je prihvaćanje nenasilnog ekstremizma prijelaz prema daljnjoj radikalizaciji i, s protokom vremena, prema prihvaćanju džihadističkih ideja", kaže se u dokumentu i ističe da se protiv toga treba boriti na svim razinama. Traži se pozorno praćenje internetskih platformi s obzirom na to da su društvene mreže, Facebook, Twitter i Youtube glavni alat za širenje mržnje i propagande.KORUPCIJA I ORGANIZIRANI KRIMINAL"Korupcija i organizirani kriminal cvjetaju u okruženju u kojem je vladavina prava slaba. To potkopava povjerenje građana u vlasti i druge institucije. Vanjski čimbenici, poput Rusije posljednjih godina, često to pogoršavaju u nekim zemljama Europske unije", navodi se u dokumentu.Dodaje se da korupcija godišnje stoji EU 120 milijardi eura, a da organizirani kriminal ugrožava tisuće života u svim državama članicama. Stoga se one pozivaju na odlučnu borbu protiv korupcije i neetičnog ponašanja u politici.
Piše: Slavko Vukadin

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna