"Premijeru, zaustavite segregaciju osoba s invaliditetom!"

"Premijeru, zaustavite segregaciju osoba s invaliditetom!" Izvor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Vlada Republike Hrvatske treba okončati smještaj djece i odraslih u ustanove socijalne skrbi, upozorio je niz međunarodnih i stranih organizacija za osobe s invaliditetom i ljudska prava u pismu premijeru Andreju Plenkoviću u kojemu, kako navode u priopćenju, traže zaustavljanje segregacije osoba s invaliditetom.

Zašto nakon ostvarenja napretka u području ljudskih prava osoba s invaliditetom Hrvatska nazaduje, pitaju se mnogi, a među njima i pet međunarodnih i domaćih organizacija za ljudska prava Human Rights Watch i lnclusion Europe te European Network on IndependentLiving (Europska mreža za neovisno življenje), koje su uz potporu Centra za mirovne studije i Kuće ljudskih prava Zagreb. 

Stoga su od predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića pismom zatražile da zaustavi segregaciju osoba s invaliditetom, au priopćenju upućenom širokoj javnosti napominju da je unatoč određenom napretku u ispunjavanju zahtjeva Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, proces premještanja osoba iz institucija u život u zajednicama gotovo stao.

osobe s invaliditetom Izvor: Morgue File

Prema podacima Vlade iz 2017. godine više od 7.800 odraslih i djece s invaliditetom živi u državnim ustanovama, a još više od 2.000 osoba živi u privatnim ustanovama koje se financira iz državnog budžeta, uključujući manje obiteljske domove sa smještajem za do 20 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama ili sa zdravstvenim mentalnim problemima. Koliko je osoba smješteno dugoročno u psihijatrijskim bolnicama bez vlastite suglasnosti, zasad je neutvrđeno, upozoravaju organizacije. 

“Vlada RH trebala bi ispuniti svoje obećanje da će poštovati prava svih osoba s invaliditetom na samostalno življenje i donošenje vlastitih odluka”, kazala je Emina Ćerimović, viša istražiteljica za prava osoba s invaliditetom pri Human Rights Watchu, dodajući: “Vlada je pomogla da ovo postane stvarnost za stotine osoba i trebala bi na tim temeljima graditi dalje za tisuće drugih.”

Prema službenim podacima, na koje se u priopćenju pozivaju organizacije, između 2011. i 2016. godine, Vlada je podržala premještaj oko 700 osoba iz državnih ustanova socijalne skrbi u organizirano stanovanje u zajednici.

Vlada treba donijeti jasan plan za ukidanje institucija te razviti usluge u zajednici tako da djeca s invaliditetom odrastaju s obiteljima i da odrasle osobe s invaliditetom mogu živjeti neovisno u zajednicama uz potrebnu potporu. "Potrebni su brži koraci kako bi Hrvatska ispunili svoje obaveze prema međunarodnom ugovoru o pravima osoba s invaliditetom, ratificiranom prije 10 godina što uključuje uklanjanje svih zakonskih i društvenih prepreka koje osobama s invaliditetom onemogućuju puno uključenje i sudjelovanje u zajednici”, istaknuo je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava Zagreb.

Prema podacima Vlade od travnja 2018. godine, više od 2.455 osoba s invaliditetom živi u udomiteljskoj skrbi. Vlada je 21. svibnja objavila nacrt Zakona o udomiteljstvu koji bi dao prednost smještaju odraslih osoba s invaliditetom u udomiteljstvo, uključujući i osobe koje ne daju svoj pristanak. Organizacije ističu da se udomiteljstvo ne može smatrati neovisnim življenjem odraslih osoba u zajednici, kao što to nalaže Konvencija te podsjećaju da je stavljanje odraslih osoba s invaliditetom pod udomiteljsku skrb kritizirao Odbor Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom te pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

invalidi, osobe s invaliditetom, parking Izvor: Ilustracija, Sanjin Strukic/PIXSELL



“U skladu s međunarodnim ugovorom o pravima osoba s invaliditetom, Hrvatska mora poštovati pravo samostalnog života u zajednici svih osoba s invaliditetom, bez obzira na njihovo oštećenje, potrebu za potporom ili dob”, istaknula je zamjenica ravnatelja Europske mreže za neovisan život je Ines Bulic Cojocariu i upozorila da bi “Vlada trebala razvijati te primjereno ulagati u usluge podrške u zajednici umjesto da nastavlja postupak premještanja odraslih osoba s invaliditetom iz ustanova u udomiteljske obitelji bez njihove suglasnosti".

Osobe s psihosocijalnim invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama i osobe koje žive u udomiteljskoj obitelji isključene su iz Vladinih nastojanja provedbe deinstitucionalizacije, također upozoravaju organizacije te podsjećaju da je u travnju ove godine na sastanku s predstavnicima Human Rights Watcha resorno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku najavilo jusvajanje novog plana koji podržava život u zajednicama za osobe s invaliditetom, uključujući one u privatnim ustanovama i obiteljskim domovima. No, u pismu upućenom Human Rights Watchu potkraj svibnja Ministarstvo navodi da će osobe s invaliditetom kojima je potrebna dugoročna i intenzivna skrb ostati u ustanovama.

Problem leži u tome što mnoge osobe s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama završe u ustanovama socijalne skrbi ili u udomiteljstvu zato što im je oduzeta poslovna sposobnost ili pravo donošenja vlastitih odluka. Skrbnik donosi sve odluke za takvu osobu, a u Hrvatskoj se oko 18.000 osoba s intelektualnim ili psihosocijalnim poteškoćama nalazi pod skrbništvom.

U lipnju 2014. Sabor je, podsjetimo, izglasao novi Obiteljski zakon koji je ukinuo potpuno skrbništvo te je nametnuta i obaveza sudovima da revidiraju sve prethodne odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti s ciljem vraćanja djelomične ili potpune poslovne sposobnosti onima kojima je oduzeta najkasnije do siječnja 2020. Od tad su sudovi revidirali samo 1.179 predmeta te vratili potpunu poslovnu sposobnost tek 95 osoba i djelomičnu poslovnu sposobnost 273 osobe.

čekic, sud, sudnica, suđenje, presuda, čekić Izvor: Shutterstock

Vraćanje djelomične poslovne sposobnosti znači da sud može odrediti koje odluke osoba može donositi samostalno, a koje će nastaviti donositi skrbnik, kao što su one vezane za smještaj ili zdravstvenu skrb. Stoga predsjednik Inclusion Europe Jyrki Pinomaa upozorava da su “skrbništvo, kao i drugi oblici ograničavanja prava na donošenje odluka, nedosljedni hrvatskim obvezama prema ljudskim pravima. Hrvatske vlasti trebale bi vratiti poslovnu sposobnost osobama smještenim pod skrbništvom te uspostaviti sustav pomoći i podrške pri donošenju odluka koji poštuje samostalnost, volju i želje osoba s invaliditetom”.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, podsjetimo, jamči pravo svim osobama s invaliditetom na samostalno življenje i uključenost u zajednicu, bez obzira na vrstu njihova invaliditeta, dob, višestruke poteškoće ili potrebu za visokom razinom podrške, a sloboda pojedinaca da donose odluke i upravljaju vlastitim životima ključne su za življenje u zajednici. Uostalom, u prosincu 2017. i Vijeće Europske unije je pozvalo vlade članica EU da osiguraju svakome pravo na samostalno življenje u svojim zajednicama i na aktivnu ulogu u društvu.

U skladu s time Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije poručuje: “Hrvatska bi trebala obilježiti 10. obljetnicu ratifikacije sporazuma o pravima osoba s invaliditetom tako da reformira zakone i politike kako bi ispunila svoje obaveze, uključujući i obavezu da osigura pravo svim osobama s invaliditetom na neovisno življenje u zajednici te pravo samostalnog odlučivanja o tome gdje i kako žele živjeti".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna