Hrvatska i Malta - najveći pad industrijske proizvodnje u EU

Hrvatska i Malta - najveći pad industrijske proizvodnje u EU Izvor: Pixabay (ilustracija)

Hrvatska je uz Maltu u srpnju zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, a smanjenje je zabilježeno i na razini Unije, pokazalo je izvješće europskog ureda za statistiku.

Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 0,5 posto.

Najviše je pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,3 posto, te trajnih potrošačkih dobara, za jedan posto.

Proizvodnja energije porasla je 0,7 posto a proizvodnja kapitalnih dobara za 0,6 posto.

Proizvodnja je smanjena i u eurozoni, za 0,8 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim podacima Eurostata zabilježila identičan postotni pad.

Najviše je pritom smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,9 posto, te netrajnih, za 1,3 posto.

Među zemljama članicama, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u srpnju na mjesečnoj razini smanjena industrijska proizvodnja na Malti, za 6,3 posto.

Slijedi Hrvatska s padom proizvodnje u srpnju za 5 posto u odnosu na prethodni mjesec prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata. U lipnju je porasla 4,5 posto.

Eurostat još izdvaja Švedsku, čija je industrijska proizvodnja u srpnju na mjesečnoj razini pala 4,1 posto.

Najviše je pak porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za 3,6 posto, te u Irskoj, za 2,8 posto, i Latviji, za 1,8 posto.

Osjetno sporiji rast proizvodnje u EU na godišnjoj razini

U odnosu na prošlogodišnji srpanj, industrijska je proizvodnja na razini EU-a, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, porasla 0,8 posto, nakon revidiranog 2,5-postotnog rasta u lipnju.

Najviše je pritom uvećana proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,1 posto. Proizvodnja energije smanjena je pak na godišnjoj razini 0,9 posto.

U eurozoni je industrijska proizvodnja u srpnju gotovo stagnirala u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U lipnju uvećana je 2,3 posto, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Pritom je proizvodnja trajnih potrošačkih dobara pala 2,3 posto, a proizvodnja energije 2,1 posto. Protuteža je bio 1,4-postotni rast proizvodnje kapitalnih dobara,

Među zemljama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u srpnju na godišnjoj razini porasla proizvodnja u Poljskoj, za 7,9 posto. Slijedi Češka s povećanjem proizvodnje za 6,7 posto, te Slovenija s 5,9 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u srpnju na godišnjoj razini smanjena 0,8 posto, nakon 3,1-postotnog uvećanja u prethodnom mjesecu.

Najveći je pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u srpnju zabilježila Malta, za 6,4 posto. Slijede Irska s padom proizvodnje za 6,3 posto i Nizozemska u kojoj je proizvodnja pala 2,1 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna