EKSKLUZIVNO / Iskaz Martine Dalić: Koliko je znao premijer?

EKSKLUZIVNO / Iskaz Martine Dalić: Koliko je znao premijer? Izvor: N1

Nakon što smo u srijedu objavili tek naglaske iz iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka, danas vam ekskluzivno donosimo transkript iskaza USKOK-u koji je dala Martina Dalić.

Iskaz bivše potpredsjednice Vlade detaljna je kronologija događaja od trenutka saznanja da je Agorkor u problemima do trenutka izglasavanja posebnog zakona. Iz iskaza se može vidjeti koliko je Plenković znao o čitavom postupku, na koliko je sastanaka sudjelovao Zdravko Marić, moguće je vidjeti da je sastanku s Todorićem u Vladi prethodilo formiranje skupine koja je kasnije postala poznata kao Borg grupa.

Posebno su zanimljivi i detalji o intervencijama u medije. Također, sada je postalo poznato da je vrh HDZ-a bio brifiran o tome što se događa u Agrokoru.

U nastavku donosimo iskaz Martine Dalić:

U veljači 2017. ja sam obnašala dužnost potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom svojstvu g. Božinović kao tadašnji predstojnik Ureda premijera izvijestio me sredinom veljače 2017. da su se na sastanku našli predstavnici koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta gdje su predstavnici Mosta istaknuli da se u TD Agrokor d.d. gomilaju ogromni problemi i da predlažu osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi RH u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu, pri čemu da inzistiraju da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine.

15. ili 16. veljače ponovno sam dobila informaciju od g. Božinovića da mu se obratio vlasnik TD Agrokor Ivica Todorić i da je tražio sastanak s premijerom, inzistirao je da to bude hitno, pa smo kolega Zdravko Marić i ja po nalogu premijera Andreja Plenkovića 19. veljače 2017., u nedjelju, pošli na inicijalni sastanak s Ivicom Todorićem i njegovim suradnicima Ivanom Crnjcem i Antom Todorićem, a sastanak je bio u nedjelju jer smo kolega Marić i ja u predstojećem tjednu imali zakazana poslovna putovanja. Na tom sastanku Ivica Todorić je u bitnome kazao da se njegovo društvo našlo u velikim problemima na način da nemaju sredstava za podmirenje svojih obveza i da su u postupku traženja novih izvora financiranja kroz kredite, u kojem smislu su tražili da HBOR podrži Agrokor. Osim toga iznijeli su i druge po njima moguće vidove financijske podrške države, te su nam pri tom predali i prezentaciju o stanju u društvu, koji je preuzeo kolega Marić.

Mi smo primili na znanje rečeno i 22. veljače 2017. održan je sastanak na kojem se raspravljalo o osnivanju radne skupine, sve kroz pripremu za sastanak izmedu premijera Plenkovića i lvice Todorića, problematika je bila pred nama, na sastanak je radi shvaćanja konteksta događaja bio pozvan guverner Boris Vujčić, koji nam je priopćio da je prema izračunu HNB-a dug TD Agrokor d.d. 60 milijardi kuna. Na sastanku su bili osim guvernera, premijer Plenković, ministri Goran Marić, Zdravko Marić, zatim bili su prisutni i mislim Davor Ivo Stier i Davor Božinović. Razmatrali smo tko bi mogli biti predstavnici HDZ-a u budućoj radnoj skupini te sam ja predložila Tomislava Matića i Antu Ramljaka. Predložila sam upravo njih dvojicu jer su obojica imala potrebna sofisticirana financijska znanja, iskustvo državne službe i privatnog sektora, a niti jedan aktualno nije bio povezan sa bankarskim sektorom odnosno financijskim institucijama, a niti sa TD Agrokor d.d. Zdravko Marić predložio je Tončija Korunića, a moram kazati da je i Goran Marić također istaknuo kvalitetu predloženih Ante Ramljaka, Tomislava Matića kao i Tončija Korunića, za koje je kazao da ih poznaje od ranije kao stručnjake, te su navedene tri osobe postale kandidati radne skupine ispred HDZ-a, obzirom da je premijer Plenković dobio pozitivno mišljenje svih prisutnih o navedenim osobama, isti su i predstavljali HDZ u budućoj radnoj skupini. U odnosu na predstavnike Mosta navodim da je premijer Plenković nazvao Božu Petrova kao predsjednika Mosta i kazao mu da predloži kandidate za radnu skupinu, te je drugog dana Božo Petrov meni putem SMS-a poslao svoje prijedloge kandidata u osobama Branimira Bricelja i Zorana Besaka, te mi je proslijedio njihove kontakte.

Tijekom trajanja sastanka na kojem smo dogovorili predstavnika HDZ-a u radnu skupinu ja sam kontaktirala Ramljaka i Matića, mislim da je Zdravko Marić kontaktirao Korunića te smo pitali da li su voljni pružiti pomoć Vladi. Ujedno smo dogovorili da se Zdravko Marić i ja s njima nađemo, objasnili smo o čemu se radi i što je smisao njihovog angažmana te pitati da li su voljni pomoći Vladi RH, a oni su potvrdill da stoje na raspolaganju. Ujedno sam telefonom po uputi Bože Petrova kontaktirala Bricelja i Besaka, to je bilo sljedećeg dana.

23. veljače 2017. navečer održan je prvi zajednički sastanak svih pet članova radne skupine, a ispred Vlade su nazočili premijer Plenković, predsjednik Sabora Petrov, Zdravko Marić, Davor Božinović, Davor Ivo Stier i ja. Goran Marić više nije nazočio sastancima iako je bio pozivan, opravdavao se službenim putem odnosno bolešću. Poziv na sastanak uputila je Tena Mišetić, zamjenica predstojnika Ureda premijera. Radilo se o večernjem sastanku.

Zdravko Marić Izvor: N1

Kako je na sastanku iz veljače 2017. Ivica Todorić rekao da će pomoći Vladi u razumijevanju stanja u Agrokoru dostavom potrebne dokumentacije, to sam ja tijekom 23. veljače 2017. zamolila za dostavu podataka koji se tiču opsega zaduženja, strukture duga dobavljačima i visine mjeničnog duga, organizacijsku strukturu i slično. S druge strane pet članova radne skupine iskoristilo je dan 23. veljače da bi napravili prvu analitičku sliku stanja u TD Agrokor d.d., te su na večernjem sastanku prezentirali svoje mištenje, na način da su kazali da prema podacima kojima raspolažu i znanjem iz područja financija mogu kazati da je Agrokor puno zaduženiji nego što je to vidljivo iz službenih financijskih izvješća, te su prezentirali dva moguća scenarija djelovanja.
Željela bih samo podsjetiti na kontekst zbivanja oko Agrokora u razdoblju o kojem govorim, rejting agencija Moodys je od siječnja 2017. u tri navrata izdala ocjene, smanjivši rejting društvu i izrazivši loše mišljenje o stanju u društvu u smislu negativne prognoze. Ujedno je početkom veljače 2017. ruski veleposlanik u RH g. Azimov kazao javno u intervju kako ruske banke dalje neće financirati Agrokor te da to društvo mora vratiti novac.

Konačno, u političkom kontekstu ova situacija je bila izazovna za Vladu RH jer je koalicijski partner Most kroz artikulaciju njihova predsjednika Petrova oslikavao osobu Ivice Todorića vrlo negativno, te su inzistirali da se ne pomaže Ivici Todoriću. Pri tom treba razumjeti da je isti bio predsjednik Uprave TD Agrokor d.d. i većinski vlasnik. To je bio jedan teški moment u navedenom kontekstu.
Dana 24. veljače 2017. cijene obveznica TD Agrokor pale su za 10% i čekala se reakcija rejting agencije na ovu okolnost, istovremeno informacije iz financijske zajednice također su ukazivale na urgentnost, zbog toga smo kao pripremu za sastanak s Ivicom Todorićem zakazanim za 26.2.2017. održali istoga dana premijer Plenković, Zdravko Marić, mislim Ivo Davor Stier, Božo Petrov i ja, sastanak sa stručnom petorkom te smo još jednom rekapitulirali stanje, stručnjaci su ostali pri iznesenim opažanjima da je stanje loše, te da će trebati intervenirati jer da u protivnom Agrokor odlazi u stečaj odnosno predstečajnu nagodbu.

Uistinu toga dana na sastanku Ivica Todorić, koji je došao s Ivanom Crnjcem, a kojeg smo primili premijer Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić i ja, održao je prezentaciju iz koje je proizašlo da je stanje u društvu loše, da ga je on svjestan, da je svjestan da više nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna EUR-a. Kazao je da mu je potreban taj novac kako bi u sljedećih 6 ili najviše 9 mjeseci proveo sanaciju, iznio je plan sanacije koja je obuhvatila niz aktivnosti o kojima se u financijskim krugovima pričalo već 2 do 3 godine, a sada je Todorić rekao da se sve realizirati u 6 mjeseci u kojem će roku otkupiti PIK obveznice, ne navodeći izvor sredstava za to, da će provesti IPO djelova kompanije, te prodati Jamnicu. Rasprava je trajala dugo, premijer i ja smo nastojall shvatiti stvarno stanje u društvu, a g. Petrov krenuo je s retorikom otprilike da smatra kako država treba ući u Agrokor, a Ivica Todorić iz njega izaći, što je Todorića poprilično iznerviralo, mi smo ostali iznenadeni tom vrstom retorike. Ivica Todorić kazao je da je on odgovoran za Agrokor, ali ako društvo ode u stečaj, da će Vlada morati odgovarati zašto je to dozvolila. U kontekstu situacije ponudila sam Ivici Todoriću pomoć oko eventualnih pregovora s bankama za dobivanje kreditnih sredstava, posredovanje, no on je rekao da to nije opcija jer da nema kolaterala. Ostavio nam je raspored dospijeća mjenica za ožujak 2017. i kazao da neće moći servisirati iste. Kazao je i da će Vladi u punoj suradnji pomoći dokumentacijom i razjašnjenjima u razumijevanju stanja u društvu potrebnog da bi Vlada donijela odluku o zatraženoj pomoći.

Iste te večeri održan je sastanak na kojem su bili prisutni premijer Plenković, ministar Marić, Božo Petrov i ja ispred državnog vrha te stručnjaci Matić, Bricelj, Korunić, Ramljak i Besak ali i četiri osobe Vitoria Svić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran llej za koje sam saznala da su pravnici. Nemam saznanja po čijem nalogu i iz kojeg razloga su pozvani niti sam isto propitivala obzirom se sastanak održavao u sobi užeg kabineta Vlade RH pod predsjedanjem premijera koji je za te osobe naveo da su to pravni stručnjaci. Tema tog sastanka je ponovno bila rasprava o stanju u TD Agrokor te sam tada shvatila da su Vitoria Svić i Goran Ilej i bivši zaposlenici tog društva te se raspravljalo kako spašavati poslovanje TD Agrokor, ali ne i Ivice Todorića. Općenito sve do sredine ožujka na sastancima se raspravljalo na koji način održati poslovanje društva i spriječiti nelikvidnost društva. Također se vrtjelo više scenarija gdje država financijski intervenira, tražila se dadatna dokumentacija, zanimala nas je struktura u Nizozemskoj tko je vlasnik i koji su to problemi obzirom je lvica Todorić tvrdio da nitko drugi ne može biti predsjednik Uprave Agrokora obzirom da je tako ugovoreno s kreditorom. Navedenu dokumentaciju sam primila od Ivana Crnjca, a sukladno ranijem dogovoru s Ivicom Todorićem.

martina dalić Izvor: Ilustracija, N1

Također, slijedom dogovora na sastanku 26. veljače 2017. stručnjaci su započeli sa razradom hodograma što država treba raditi da spasi poslovanje. Hodogram je izrađen 27. veljače 2017., a 28. veljače 2017. odvjetnIk Šavorić je dostavio prijedlog sporazuma između Vlade RH, TD Agrokor i Ivice Todorića po kojem bi Ivica Todorić prenio vlasništvo društva na RH te s tim u svezi bi se donio poseban zakon o restrukturiranju, sanaciji i nacionalizaciji sve povezano sa činjenicom da je država htjela spasiti poslovanje, spriječiti nelikvidnost, a što znači dati novac.

Takav scenarij bi doveo do toga da svi dugovi TD Agrokor postanu javni dug što po meni nije prihvatljivo, u svezi čega se u narednim danima u okviru ekspertne skupine i predstavnika državnog vrha vodila rasprava da li se može obaviti financijska intervencija bez preuzimanja cjelokupnog duga, što po mom mišljenju nije bilo moguće, a što sam temeljila prema svom znanju o poznavanju pravila fiskalne politike i pravne stečevine EU.

28. veljače 2017. održan je sastanak na kojem su ispred državnog vrha bili prisutni premijer Plenković, Boto Petrov, Zdravio Marić i Tomislav Ćorić, vjerojatno Davor Ivo Stier i ja te su bili prisutna i ekipa stručnjaka u koju tada već spada uz gore spomenute i Boris Šavorić. Tom prilikom održana je prezentacija sporazuma o predaji vlasništva, te je tada Tomislav Ćorić izrazio skepsu da bi Ivica Todorić dobrovoljno predao vlasništvo, dok Davor Ivo Stier nije znao kako bi pridonio problemu pa se isključio iz navedene problematike. Moram kazati okolnosti o izboru odvjetnika Šavorića kojeg nisam poznavala međutim u izboru gore spomenutih pravnika kao što sam navela Vitoria Svić i Goran Ilej su bivši zaposlenici TD Agrokor te kao takvi u okolnostima nisu bili podobni za ovakvu vrstu radne skupine, dok je Boris Šavorić u financijskim i bankarskim krugovima bio na glasu kao dobar pravnik i poznavatelj trgovačkog, stečajnog i međunarodnog financijskog prava. Za odvjetnika Klobučara nikad prije nisam čula, a kako je Šavorić bio ugledan pravnik u području trgovačkog prava zamolila sam ga da napravi ono što je dogovoreno na sastanku 28. veljače 2017., a to je nacrt sporazuma sa Ivicom Todorićem.

2. ožujka 2017. održala sam sastanke sa predstavnicima Sberbanke, Aleksejem Grenkovom i Marijom Henjakom te su me isti pitali da li u Hrvatskoj postoji tržišni poremećaj da ne mogu razumjeti zašto se TD Agrokor nalazi u problemima i da o istima nemaju saznanja, a sve obzirom da je u veljači TD Agrokor primio kredit u iznosu od 100.000.000,00 EUR-a, dok su im se „crvene lampice" upalile kada je Ivica Todorić zatražio dodatnih 200.000.000,00 EUR-a. Sastanak je održan u kontekstu međusobnog informiranja te sam im ja kazala da Vlada RH prati situaciju, da očekuje da TD Agrokor riješi probleme sa kreditorima kao i da Vlada RH neće protežirati niti jednog pojedinca. Također moram kazati da se ovaj sastanak kao i drugi sastanci odvijaju uz znanje predsjednika Vlade RH, njegovo odobrenje i kasnije izvještavanje.

Početkom ožujka postaje jasno da se problem razvija i da je Uprava TD Agrokor poprilično pasivna, da Božo Petrov kontinuirano donosi informacije da je stanje loše, osobito među dobavljačima ali nitko od dobavljača ne traži službeni sastanak u Vladi RH.
Također u isto vrijeme u središnjici HDZ-a održan je sastanak na kojem su bili prisutni predsjednik Plenković i Jandroković, Brkić, Božinović, Čuljak, Butković, Maletić, Stier i drugi istaknuti članovi HDZ-a odnosno rukovodstvo. Tada je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković predočio i objasnio problem TD Agrokora kao i tehnologiju rješavanja tog problema. Rekao je da su koalicijski partneri okupili skupinu nezavisnih stručnjaka, da su isto učinili kao rezultat političkog dogovora obzirom da medu istima postoji i nepovjerenje. Pojašnjavam tadašnji koalicijski partner Most smatrao je da HDZ želi pomoći lvici Todoriću i to je želio da se ne dogodi što je zapravo background formiranja skupine. Zaključak na sastanku je bio spašavati poslovanje društva, a ne osobu. Nakon završetka ovog sastanka nazvao me zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić te mi rekao da ja imam političku podršku da riješim ovaj problem.
06. Ožujka 2017. održan je sastanak svih eksperata na kojem su bili prisutni i Andrej Plenković, Davor Božinović ispred Mosta Ivan Kovačić i tadašnji državni tajnik ministarstva energetike Ante Čikotić. Raspravljalo se o unaprijeđenoj verziji hodograma odnosno da država intervenira novcem. Sadržaj tog sastanka na neki način je završio kod novinara koje objavljivanje sam osobno spriječila obzirom da je u to vrijeme Ministarstvo financija izdavalo obveznice s jedne strane, a s druge strane prijeti rušenje najveće kompanije.
Nadalje, zaprimila sam informaciju da Ivica Todorić namjerava otvoriti stečaj u Americi primjenom Chapter 11 poglavlja te da je angažirao tvrtku Alvarez&Marsal, što me osobno uznemirilo obzirom sam smatrala da bi takvim postupanjem mogao nastati kaos.
10. Ožujka 2017. od eksperata sam zatražila da izvide kakva su rješenja donijele i poduzele države koje su imale slične probleme sa društvima od sistemskog značaja poput Italije, Austrije i Francuske.

antonio alvarez Izvor: N1

U pogledu konteksta aktivnosti i razumijevanja okolnosti rada ekspertne skupine, želim kazati da su različite informacije različiti glasovi iz financijske zajednice raspravljani na sastancima državnog vrha sa ekspertima. Vlada RH je na raspolaganju imala pet ljudi koji su bili u kontaktu sa financijskom zajednicom i tako smo saznavali mogućnosti i alternative koje je razmatrao Ivica Todorić za rješavanje situacije u društvu.

Također, ova ekspertna skupina radila je u velikoj diskreciji, no to nije bilo zbog toga što joj je podijeljen politički zadatak. Već na prvom sastanku premijer Plenković ih je zamolio za strogu diskreciju jer se paralelno u stvarnom svijetu zbivao proces propadanja Agrokora, pa bi bilo kakav podatak da Vlada intenzivno prati kompaniju smanjio prostor i vrijeme lvici Todoriću za rješavanje problema sa kreditorima, a čemu smo se svi nadali.

14. Ožujka 2017. održan je drugi sastanak sa predstavnicima Sberbank i VTB banke na kojem su bili prisutni prvi potpredsjednik Sberbank Poletaev, zatim predstavnik te banke iz bečkog ogranka Randa, Solovijev kao član Uprave VTB, te gospoda Mehić, Henjak i još neki ljudi, a sa mnom je uz g. Davora Božinovića po dogovoru sa Andrejom Plenkovićem sastanku prisustvovao i Ante Ramljak, jer „nema se tko”. Kolegi Božinoviću to nije bio fah, ostali su se izuzeli iz problematike te je bila odluka da nam se pridruži Ante Ramljak. Konkretno premijer je kazao da sa mnom ide jedan od savjetnika Vlade, a ja sam pozvala g. Ramljaka. Naknadno smo saznali da je kao savjetnica g. Poletaeva na sastanku sudjelovala i gda. Oxana Dvinskykh, a za koju je Božinović kazao da je povezana s donacijama bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.

Ovaj sastanak bio je na tragu sastanka od 2. Ožujka 2017., Sberbank je ponavljala kako shvaća da je Agrokor u problemu ail da ne zna točne razmjere, da je angažirano društvo radi analize likvidnosti, dok sam ja izvijestila prisutne da Vlada RH jednako gleda na sve investitore, bez obzira otkud dolaze, te da će poduprijeti svako rješenje koje nadu vjerovnici i Uprava tj. vlasnik Agrokora. Takoder, da Vlada RH pozorno prati situaciju i da se nada da će se rješenje naći u okviru normalnog poslovanja, ali da ako Agrokor potone u predstečaj ili stečaj, da će se na društvo primijeniti pravila koja za te postupke vrijede. Tako je završio sastanak, a u tom trenutku još nije bilo rada na novom zakonskom rješenju.

Vraćam se na izjavu da sam 10. ožujka 2017. zatražila komparativna rješenja drugih zakonodavstava, te je Boris Šavorić 14. ožujka 2017. u popodnevnim satima dostavio tekst Marzano Law-a, talijansku uredbu koji je primijenjen na tvrtku Parmalat, a kasnije tog dana ili sutradan i sažetak na engleskom jeziku. Sve do tog dana nije bilo govora o pisanju novog zakona, već je scenarij rješavanja problema uključivao državnu intervenciju, kroz iskup tražbina dobavljača. Stalno je postojala nada da će Todorić sam riješiti situaciju, no hodogram u smislu razrade akcijskog plana za slučaj pada Agrokora bio je rafiniran po ekspertima.
Osim što je Boris Šavorić dostavio talijansko zakonodavno rješenje, izmedu 10. 14. ožujka 2017. ekspertna skupina je izradila komparativnu analizu specijalnih propisa primijenjenih u Austriji, SAD-u, Nizozemskoj, te je od bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Italije Boris Šavorić pribavio i podatke kako se postupalo u slučaju propasti kompanije Parmalat.
14. ožujka 2017. N1 je objavio da je u Vladi RH održan sastanak izmedu Ivice Todorića i Vlade RH, a radilo se o sastanku od prije tri tjedna, međutim objavom navedene televizije ova stvar je dobila svoj javni život, počeo je rasti interes medija s jedne strane za TD Agrokor, a s druge strane za aktivnosti Vlade.

lstoga dana održan je sastanak na kojem se artikuliralo gdje smo, te kakva je situacija. Sljedećeg dana, 15.03.2017. došlo je do daljnjeg pada vrijednosti obveznica Agrokora za 10% do vrijednosti 65 centi za jedan EUR-o. Nakon ovih objava Zdravko Marić i Ministarstvo financija su se izuzeli od daljnje komunikacije sa ekspertnom skupinom i svake druge aktivnosti i poslova vezanih za Agrokor.

Andrej Plenković Izvor: Ilustracija, N1

Istoga dana u razgovoru sa stručnjacima razmatrajući opcije ponovno smo razgovarali o tome da će Ivica Todorić teško prenijeti vlasništvo na državu, te smo razmotrili mogućnost da se vlasništvo prenese, odnosno da se dionice daju na čuvanje javnom bilježniku dok se ne stabilizira kompanija kroz financijsku aktivnost države. Ja sam toga dana u večernjim satima predsjednika Plenkovića, Jandrokovića i Božinovića obavijestila o ovoj mogućnosti i ideji, te sam u dogovoru s njima sljedećeg dana 16. ožujka 2017. otišla na sastanak s Ivicom Todorićem „u četiri oka". Ja sam njemu željela objasniti novu ideju koju bi uz njegovu suglasnost Vlada mogla razmotriti, a tiče se povjere dionica javnom bilježniku. Medutim, on me dočekao s jednim listom papira na stolu, kojeg još uvijek imam, a koji je predstavljao shemu Koncerna, gdje je postojala kućica Agrokor, potom dvije duple isprekidane crte, a ispod istih kućica s operativnim kompanijama. Todorić mi je kazao da će otvoriti predstečaj ili stečaj nad Agrokorom, a da će drugi dijelovi sustava nastaviti redovno poslovanje. Kad sam ga upitala kako je to moguće obzirom da operativne kompanije jamče za kredite Agrokora, kazao mi je da će banke stajati mimo, odnosno, da neće poduzimati ništa radi naplate svojih potraživanja, jer da novce trebaju dobiti iz poslovanja operativnih kompanija, pa ih neće ugrožavati niti rušiti. Obzirom na moje financijsko i bankarsko znanje, smatrala sam da je to nemoguće pa sam ga pitala kako to misli da će banke stajati mimo, a Ivica Todorić mi je odgovorio da je on imao jako dobre advokate i da ugovori bankama ništa ne vrijede. lz takvog odgovora sam uvidjela da je Todorić odvojen od stvarnosti, te sam mu još jednom kazala da ako želiš, da se može razmotriti i razgovarati o prijenosu vlasništva na SPV, kod javnog bilježnika pa bi bilježnik po ugovoru držao dionice dok se ne vidi stanje i struktura vlasništva, međutim Todorić je bio nezainteresiran za tu opciju, jer je smatrao kako jedino on može voditi Agrokor i da je u tom smislu nezamjenjiv.

Važna i korisna informacija koju sam dobila na sastanku jest da Todorić ozbiljno promišlja pokrenuti PSN (predstečajnu nagodbu) ili stečaj, na koji bi se način realizirali užasni rizici koji bi se mogli pojaviti, radilo bi se o više desetaka kompanija koji bi otišle u PSN ili stečaj po cijeloj zemlji. Nakon sastanka zaključila sam i izvijestila premijera da je stanje u Agrokoru jako loše, da je vlasnik odvojen od realnih rješenja i da prijeti pokretanjem PSN stečaja nad Agrokorom. Financijski pokazatelji govorili su u prilog pogoršanja stanja i postalo je jasno da nema druge, nego urediti sustav PSN-a odnosno stečaja da bude primjenjiv na ovako veliku kompaniju. To je bilo neminovno jer je alternativa bila lančana reakcija PSN i stečajnih postupaka, prekapacitiranost sudova, jednostavno RH nije imala efikasno stečajno zakonodavstvo, a pritom bi scenarij stečaja značio rušenje i kraj cijelog sustava, 26.000 radnih mjesta samo u RH, regionalnu nestabilnost i sl.

Ja sam stoga od eksperata zatražila da se temeljem Parmalatovog predloška napravi draft nacrt propisa.
Do 16. ožujka 2017. postoji razvijen hodogram tehničke intervencije ako Agrokor padne odnosno da se iskupe tražbine dobavljača. Međutim, to je plan u kojem država financijski spašava dobavljača, ulazi u probleme sa javnim dugom te se računa da traženi iznos od 300.000.000,00 EUR-a neće biti dovoljan, već se spekulira o milijardu EUR-a obzirom da znamo da toliko iznosi dug prema dobavljačima.

Utvrđuje se da je u 17,59 sati umjesto zapisničarke Gordane Štabek pisanje zapisnika preuzela Mirela Husnjak.
Ovo sve je pokazalo da Ivica Todorić korača prema predstečajnoj nagodbi stečaju.
16. ožujka 2017. zaprimili smo pismo Sberbank u kojem nas obavještavaju da su po nalogu Agrokora platili 17,5 milijuna eura na ime poreznog duga Agrokora, a iz druge tranše 1 00 milijuna eura kredita koji su odobrili u veljači 2017.
19. ožujka 2017. u 16,05 Toni Smrček dostavlja nešto što je predložak odnosno prijepis talijanskog predloška zakonodavnog okvira. Te se večeri sastajem s ekspertima i to u zgradi TD Interkapitala obzirom je bila nedjelja. Na tom sastanku dajem uputu da u zakonu mora biti propisano da se moraju platiti dobavljači.

22. ožujka 2017. u 01,57 Toni Smrček dostavlja unaprijeđenu verziju zakonskog okvira koji predviđa status najstarije tražbine i plaćanje dobavljača, dok je sve ostalo po uzoru na talijanski zakon i cijeli postupak vodi Ministarstvo i nema uloge suda.
Pojasnila bih razloge unošenja odredbe o najstarijoj tražbini. Naime, tada postojeći Stečajni zakon nema odredbi o navedenom, društvo koje ode u PSN ili stečaj nije bankabilno, odnosno banke mu ne žele dati kredit. U američkom zakonodavstvu postoje odredbe o najstarijoj tražbini, odnosno da vjerovnici mogu kreditirati te će biti prvi u naplati, ukoliko društvo stvamo ode u stečaj. S time da mislim da je regulirano da mu je potrebna suglasnost ostalih vjerovnika. Kao treći razlog je taj da su i naše banke već počele biti glasne, odnosno da bi financirale TD Agrokor ako postoje odredbe o najstarijoj tražbini.
Nadalje, u novinama od 20. ožujka 2017. izašao je članak u kojem dobavljači navode da Vlada ništa ne radi po pitanju TD Agrokora, a kako se Vladi RH nitko od dobavljača službeno nije obratio, ja sam odlučila pozvati na sastanak dobavljače, opet u dogovoru sa predsjednikom Vlade RH.

21. ožujka 2017. u 14,00 sati održan je sastanak sa 15-tak hrvatskih tvrtki koje smo pozvali prema listi dobavljača s najvećim potraživanjima prema TD Agrokor (Vindija, Kraš, BAT, Granolio, Mlinar, Zagrebačka pivovara, Karlovačka pivovara, Coca-Cola Itd.). Na tom sastanku uz mene bio je prisutan i ministar Tolušić te predstavnik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Dobavljači su predočili da je stanje vrlo teško, da se ništa ne plaća, pitali su nas da li da isporučuju dalje robu, da nemaju kontakta sa lvicom Todorićem, odnosno da isti ne odgovara na njihove upite, da eventualno plati na kapaljku one dobavljače koji uspijevaju doći u nekakav kontakt s njim. Ja sam im rekla da i dalje isporučuju robu, da kao država ne možemo ništa, da ih respektiram u njihovom svojstvu i njihova prava te vlasništvo, međutim da respektiram i vlasništvo lvice Todorića. Tada sam im obećala da ću uputiti Ivicu Todorića da se s njima sastane, slijedom čega sam i uputila pismo lvici Todoriću u kojem sam ga zamolila da se sastane s dobavljačima, jer da su se isti došli žaliti u Vladu i govore o neplaćanju i neredu.

ivica todorić Izvor: N1

1. ožujka 2017. oko 10,00 sati sastala sam se sa predstavnicima Pikholdera, tvrtkama Moelis i Freshfields. Sastanak je bio informativnog karaktera, oni su se raspitivali o stanju TD Agrokor d.d., a mene je zanimalo da li će oni realizirati zalog na dionicama Agrokora d.d. Oni kao njihovi savjetnici kazali su da pokušavaju uspostaviti vezu sa Ivicom Todorićem da im se nitko ne javlja, da su pokrenuli postupak pisanja pisma sukladno ugovorenoj proceduri te da jedini okidač koji bi mogao dovesti do aktiviranja zaloga i preuzimanja vlasništva je blokada računa TD Agrokor. Rekli su mi da je njihov vremenski horizont dva do tri mjeseca, najkasnije do jeseni, s obzirom na proceduru. Ja sam im rekla da mi kao država pratimo financijsko stanje TD Agrokor d.d. sa osnove ekonomske stabilnosti i efekata koje može imati po cijelo gospodarstvo, a da mi kao članica EU ne možemo davati kredit privatnim kompanijama.
U to vrijeme Boris Šavorić dostavlja prijedlog ugovora o prijenosu vlasništva na javnog bilježnika međutim na cjelokupnu situaciju ideja više ne dolazi u obzir.

22.ožujka 2017. Toni Smrček, kao što sam već rekla, u 1,57 sati dostavlja drugu varijantu predloška koju ja dostavljam Zdravku Mariću da pročita, međutim isti se povratno po tome nije očitovao. Isto tako, navedenu varijantu istoga dana u 12,37 sati dostavljam i gđi. Zdenki Pogračić, ravnateljici Vladinog ureda za zakonodavstvo, navodeći da joj dostavljam budući zakon te ju tražim da isti razmotri sa ustavnog i zakonodavnog aspekta te da da svoje komentare i da ću joj ja sve objasniti, što sam u konačnici i učinila.
23. ožujka 2017. u 17,00 sati na sastanku u Vladi na kojem su prisutni premijer Plenković, Davor Božinović, Božo Petrov i ja kao i ekspertna skupina, raspravljamo o zakonu i o tome što trebamo poduzeti, kao i o daljnjim rješenjima.
lstovremeno se češće komunicira da Ivica Todorić ide prema PSN, da je održao sastanak sa dobavljačima, ali da je isto učinio kako bi ispunio uvjet iz Stečajnog zakona koji propisuje da je prije pokretanja PSN-a potrebno održati pregovore sa vjerovnicima i priložiti zapisnik.

Temeljem zaključaka sa sastanka, Toni Smrček 24. ožujka 2017. u 10,41 sati dostavlja treću verziju nacrta zakona. Ono što je važno istaknuti da Toni Smrček i Boris Šavorić, a kasnije i Branimir Žarković „drže kompjuter i pišu što im se kaže, jer su pravnici. To znači da oni faktički pišu ideje i rješenja, a to nastavljaju raditi i onda kada se na radu zakona pridružilo resorno Ministarstvo pravosuđa.
Što se tiče praćenja mogućih poteza lvice Todorića, ja sam dogovorila sa direktorom FINA-e da prati da li će Ivica Todorić pokrenuti, odnosno podnijeti zahtjev za PSN i da prati stanje biokada računa društva. On me 22. ožujka 2017. u 14,25 sati obavijestio da su došle prve zadužnice na Konzum d.d., iste su ispočetka bile manjih iznosa, ali su govorile u prilog tome da su se vjerovnici odlučili na nešto do tada nezamislivo, počeli su slati zadužnice na naplatu, znala sam da će zadužnice nastaviti stizati.
Mediji su znali da postoji aktivnost Vlade, premijer i ja na dnevnoj bazi odgovaramo na upite novinara, upućujemo stalno da se svi akteri na tržištu obrate vlasniku i Upravi društva, činjenica jest da su police trgovina sve praznije, da su dobavljači nervozni i da ne daju robu, a s obzirom da je srce Agrokora maloprodaja, to je stanje pogubno za društvo. Povrh toga, Božo Petrov svaki dan dolazi sa nekim novim informacijama, dovodi neke ljude, atmosfera je već hektična i napeta.

božo petrov Izvor: N1

Kazala sam da je Smrček u 10,41 sati 24. ožujka 2017. dostavio treću verziju, u 12,00 sati toga dana dogovorili smo sastanak sa Božom Petrovom nekim njihovim ekspertima koji su nam htjeli ponuditi alternativno rješenje za situaciju. Zahtjev za takav sastanak došao je od strane Bože Petrova dan ranije, 23. ožujka 2017., tijekom sastanka održanog u 17,00 sati. Kao pripremu za sastanak za 24. ožujka 2017. u podne, ja sam Boži Petrovu predala treću verziju zakona dostavljenu po Smrčeku. To je bilo negdje iza 11,00 sati, kao predsjedniku Hrvatskog sabora i koalicijskog partnera. Na dogovoreni sastanak 24. ožujka 2017. u 12,00 sati pristupili su, uz Božu Petrova, i Ladislav Turčinović, Goran Jeras, koji se predstavio kao rukovoditelj Zadruge za etičko poslovanje, bili su prisutni vladini eksperti, Ante Ramljak, Tomislav Matić, Tonči Korunit, Branimir Bricelj, pa i Zoran Besak, koji je inače bio zaposlenik Zadruge za etično poslovanje. Bili smo ispred Vlade ja, g. Božinović i premijer, s time da za Božinovića nisam sigurna, a premijer nam se pridružio nešto kasnije. Na sastanku je atmosfera bila dosta loša, Ijude koje je doveo Božo Petrov, kao i sam Petrov, vraćali su stvari na početak, kao da za nama već nije intenzivno razdoblje rada na problematici. Jeras je održao prezentaciju iz koje je proizašao prijedlog da bi Konzum trebali preuzeti dobavljači, a da bi se novac za to preuzimanje skupio kroz dobrovoljne priloge građana, koji bi postali udjeličari u Konzumu. Ja sam podsjetila prisutne na sličnu akciju za spas Imunološkog zavoda, međutim koja nije rezultirala pozitivnim ishodom, jer se građani nisu u dostatnoj mjeri odazvali inicijativi. Ono što je važiije jest da su svi prisutni eksperti ukazali da se na predloženi način ne odgovara na pitanje krize likvidnosti, a tada već govorimo o tome da će Agrokor uopće imati na isplatu plaća. Ideja svakako nije bila odbačena, pozdravljena je za raspravu, ali u nekoj daljnjoj i kasnijoj fazi, ako se Agrokor pozove na PSN iii stečaj, ali tek nakon što se riješe gorući problemi.

U dogovoru sa premijerom ja sam isto popodne održala konferenciju za tisak i potvrdila da Vlada radi na novom zakonodavnom rješenju, obzirom da smo baš tog dana zaprimili jako puno upita medija na tu temu.
Sutradan, 25. ožujka 2017. Jutarnji list je izdao novinski članak sa isječcima trećeg nacrta budućeg zakona, te su cijeli vikend novine bile pune komentara na predmetne vladine aktivnosti.

Nije mi do dan danas jasno tko je to dao u medije, no međutim negativni efekt bio je velik, radilo se o radnoj verziji propisa, koji je bio na čitanju i komentiranju u domaćoj 'međunarodnoj financijskoj zajednici, navodno je bio preveden na engleski jezik za potrebe kreditora, svakako jedna radna verzija iscurila je u javni prostor.

Stoga sam se 25. ožujka 2017. sastala sa radnom skupinom i kazala im da u daljnjem radu na tekstu zakona se treba odmaknuti od talijanskog uzora i primaknuti rješenjima iz domaćeg stečajnog zakona i Zakona o predstečajnoj nagodbi.
Također, dobila sam informaciju od predsjednika Uprave Privredne banke Bože Prke da su domaće banke, kao i Sberbank u intenzivnom kontaktu sa lvicom Todorićem, da će iznjedriti moguće rješenje, da neće niti trebati posebni zakon.
26. ožujka 2017., a bila je nedjelja, lvica Todorić mi je uputio zahtjev za sastanak s premijerom Plenkovićem, a ja sam smatrala da je smisao i ideja takvog sastanka samo ako Todorić ima neko rješenje, na što je on odgovorio da ima rješenje i da ga želi podijeliti s premijerom, slijedom čega je istog popodneva održan sastanak na koji je Ivica Todorić došao sam, a primili smo ga premijer, Davor Božinović i ja, s time da je bio pozvan i Zdravko Marić, ali koji nije pristuplo, jer se izuzeo iz problematike.

Todorić nije kazao da ima rješenje, govorio je da je stanje loše, da Vlada priprema zakon, da su banke nervozne, te da je stoga Agrokor odlučio predložiti bankama Stand Still aranžman po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društvu, te da se evidentira dinamika bankama za osiguranje likvidnosti društvu. Međutim, nije prezentirao konkretan i jasno dogovoren plan, već je tražio i dalje podršku Vlade, na što smo mu mi objasnili da Vlada radi ono što joj je zadaća i dužnost, a to je osiguranje zakonskog okvira. Na njemu je da rješava problem u društvu po najboljem svom znanju, uz našu podršku, a da će Vlada respektirati svaki njegov dogovor sa vjerovnicima. Tako smo se rastali bez nekih konkretnih zaključaka. Istoga dana Ivan Crnjac me je obavijestio da su bankama uputili zahtjev za Stand Still aranžmanom, dostavio mi je projekciju Iikvidnosti.

Ja sam, a s obzirom da sam se 25.03.2017., našla s ekspertnom skupinom i dala im uputu da u nacrt zakona ugrade više rješenja iz postojećeg Stečajnog zakona Zakona o PSN, te sam se sa svima njima tada dogovorila da se u naš rad uključi netko od profesora s Pravnog fakulteta, pri čemu nije bilo lako identificirati koga. Bilo mi je međutim važno da se uključi netko iz akademske zajednice, točnije Pravnog fakulteta. Ja sam smatrala da bi se trebali obratiti prof. Paraću, kao velikom autoritetu trgovačkog prava, dok nam prof. Barbić nije bio opcija, obzirom na glasine da je u postupku arbitraže u Ženevi on glasao protiv RH, a koju arbitražu je država i izgubila. Na to mi je Ante Ramljak kazao da on osobno poznaje prof. Paraća i ja sam ga zamolila da ga u moje ime kontaktira i objasni o čemu se radi, što je Ramljak i učinio, dok je prof. Parać sugerirao da se u rad uključi i prof. Miladin.

26. ožujka 2017. u 22,50 sati Boris Šavorić poslao je novu verziju, mislim da je bila peta verzija, nacrta zakona, u koju su ugradena rješenja iz PSN-a o načinu otvaranja postupka, nagodba vjerovnika kao cilj zakona, te pojačana uloga suda. Tu verziju Ante Ramljak dostavio je imenovanim profesorima s molbom da daju svoje stručne komentare. Ja sam s druge strane 27.03.2017. u 10,12 sati stariju verziju nacrta zakona koju sam bila dala Boži Petrovu, sada dala i premijeru na čitanje. Kada govorim o dostavi zakona, kako međusobno sa ekspertnom skupinom, tako i sada premijeru, govorim o dostavi putem emaila, dok sam 24. ožujka 2017. Boži Petrovu predala nacrt teksta zakona u tvrdoj kopiji.

Ante Ramljak Izvor: Patrik Macek/PIXSELL

27. ožujka 2017. u 12,00 sati održan je treći sastanak s predstavnicima Sberbank i to na njihov zahtjev, točnije Maxima Poletaeva, moram kazati da se tada u Vladi RH našlo desetak predstavnika iz VTB i Sberbank između ostalih, došla je gđa. Oxana, a da sam ja bila sama, obzirom da predstavnik Kabineta Božinović nije mogao nazočiti. Ja sam navedeno riješila tako da sam u svoj ured pozvala najviše predstavnike tih banaka i to Grenkova, Poletajeva i Orsela Ricarda.

Bilješku sa tog sastanka vodila je Terezija Grass, tada voditeljica za Opće poslove Vlade RH, danas državna tajnica MUP-a. Predstavnici ruskih banaka došli su prezentirati ideju za rješavanje problema te nam prezentirali iskustvo iz Rusije, kada se rusko društvo suočilo sa stečajem te je država dala garanciju za polovinu duga. Oni su nas pitali da li bi država RH bila voljna izdati državne garancije Sberbank, kako za dio postojećeg duga, tako i za novo financiranje koje bi Sberbank dala društvu Agrokor.
Ja sam im objasnila da mi nećemo davati kredite društvu, kao niti garanciju, da ohrabrujemo dogovore sa vlasnikom, ali da radimo na zakonodavnom okviru kao zadnjoj Instanci što je uostalom i u našoj ingerenciji ako se TD Agrokor suoči sa situacijom da je u stečaju. Moram kazati da su ovakvu ideju o davanju državnih garancija predstavnici ruskih banaka prezentirali i kasnije u više navrata na raznim instancama sve do studenog 2017. godine.

Istoga dana u 14,03 sati Ivan Crnjac je dostavio prijedlog zakona kako ga vidi Agrokor. Suština je bila da se uvede skupina PSN za sve članice Grupe, super senior kredit, da povjerenik nadzire rad postojeće Uprave, kao što određuju i PSN odredbe.
Navedeni prijedlog podijelila sam s ekspertnom radnom skupinom. Međutim, moram kazati da smisao zbog kojeg se radi novi zakonodavni okvir jest da financijski, reputacijski i politički nije moguče da Uprava na čelu sa Ivicom Todorićem vodi društvo u PSN-u i da se to dešava u kontekstu prilagodbe zakona koji radi država.

28. ožujka 2017. oko 12,32 sati gđa. Zdenka Pogarčić, šefica Vladinog ureda za zakonodavstvo dostavila je svoje očitovanje na nacrt zakona, odnosno ustavnu osnovu i obrazloženje kao svoj doprinos, što sam podijelila sa radnom skupinom.
25. ožujka 2017. u 09,51 sati četvrtu verziju zakona dostavila sam osobi, poznatom stručnjaku za ustavno pravo, sve radi ustavnog utemeljenja o čemu sam vodila računa, gdje su najznačnije odredbe bile kako se pokreće izvanredna Uprava.

28. ožujka 2017. u 18,51 sat dobila sam komentare prof. Miladina te sam vidjela da je isto dostavio i Sanji Mišević, državnoj tajnici u Ministarstvu pravosuđa, tu bih kazala da prethodno u svim aktivnostima, unatoč sudjelovanju Bože Petrova, niti u jednom trenutku nije se pridružio i ministar pravosuđa, kao niti njegovi suradnici, niti je to isti predložio, a niti je to napravio sam predsjednik Vlade RH. Ovo govorim u kontekstu uvjeta da je ministar pravosuda bio iz kvote Mosta te mi je zapravo bilo drago da je i nacrt dostavljen osobi u Ministarstvo pravosuđa, kako bi se mogli uključiti u daljnje aktivnosti. Tako je Sanja Mišević iz Ministarstva pravosuđa bila upoznata već u ranoj fazi s komentarima na petu verziju izrade zakonskog rješenja. Istoga dana u 19,28 sati Boris Šavorić je zatražio točne upute te sam mu ja dostavila moje komentare na komentare prof. Miladina za koje sam smatrala da su neki bili dragocjeni, neki nisu bili operabilni, a neki su bili iznimno operabilni i riješili dvojbe poput pitanja tretmana regresnih mjenica. Moji komentari na profesorove komentare ujedno su bili uputa radnoj skupini za daljnje aktivnosti, kako ja kao službena osoba razmišljam, što je bio orijentir za njihovu daljnju aktivnost.

28. ožujka 2017. u 23,00 sati pribavljen je sažetak insolvencijske direktive u pripremi, mislim da je to poslao Tomislav Mati
te smo proučavajuči što Europska unija priprema, shvatili da smo na dobrom putu.

29. ožujka 2017. u 01,21 sat zaprimljena je sedma verzija zakona koja je nastala osnovom komentara prof. Miladina, pa samim time i mojih komentara i doprinosa drugih eksperata iz radne skupine, kao i gđe. Pogarčič i drugih.
29. ožujka 2017. ujutro kontaktirao me prof. Miladin te protestirajući mi naveo da mu dolaze ljudi iz TD Agrokor koji ga traže da u zakon ubace njihove ideje, da su mu rekli da se priča da je on autor zakona te sam mu ja pokušala objasniti da ne znam kako je do toga došlo, da sam o dostavi nacrta zakona njemu obavijestila Božu Petrova, kojeg sam morala obavijestiti jer je bio predsjednik Hrvatskog sabora i stranku koalicijskog partnera. Tada sam na traženje prof. Miladina istome obećala da se njegovo ime neće vezati uz kontekst izrade zakona.

29. Ožujka 2017. u 13,01 sat Boris Šavorić šalje osmu verziju zakona s komentarom da je 98% zakona gotovo, a ja tu verziju u 13,25 sati dostavljam Zdenki Pogarčić, a u 14,48 sati i Dubravki Vlašić Pleše, savjetnici u Uredu premijera, na čitanje i uvid.
U 13,32 sati toga dana prof. Miladin piše Sanji Mišević i meni pisani protest da ne želi autorstvo nad zakonom koji je po njegovom mišljenju protivan Ustavu, a pritom nije vidio unaprijeđenu verziju zakona. Posebno je istaknuo kao prijedlog da se povjerenik treba imenovati sa liste stečajnih upravitelja, meni tada nije blio jasno zašto na tome inzistira, već sam tek kasnije saznala da postoji Uredba 2015. godine koja regulira iznose naknade stečajnim upraviteljima u odnosu na vrijednost imovine društva nad kojim je bio proveden stečaj uz dodatne moguće naknade.

U 15,30 sati navedenog dana održan je sastanak u Vladi RH na kojem su, uz sve eksperte i mene, prisutni i Božo Petrov, ministar pravosuda Ante Šprlje, Sanja Mišević, lgor Vidra, zaposlenik Ministarstva pravosuda, stručnjak za stečajeve, saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić i još neki.
Svi su ovi došli s Božom Petrovim, a s njima je došao i prof. Miladin. Ja tada tumačim, a posebno saborskim zastupnicima Mosta, zašto i što se nastoji postići donošenjem zakonodavnog okvira, kao što sam činila uvijek kada bi Božo Petrov doveo nekog novog protagonista. Tu je na sastanku i Dubravka Vlašić Pleše, a mislim i Sonja Žerjav iz Kabineta premijera, premijera Plenkovića nema jer je na putu. Nakon otprilike sat i pol vremena odlaze Petrov, Šprlje i saborski zastupnici, a svi koji su ostali primaju se posla na unaprjeđenju zadnje verzije zakona i pod mojom koordinacijom i predsjedanjem prolazimo zakon članak po članak. Posebno se pažnja obraća na komentare i prijedloge lgora Vidre. To je bio intenzivan rad na zakonskom tekstu. Državna tajnica Mišević odlazi tijekom večeri. Toga dana ja već imam podatak da je osim malih, na FINA-i zaprimljena i prva velika zadužnica Orbico grupe na 7 milijuna kuna, pa potom na 5 milijuna kuna, a 30.03. stižu nove velike zadužnice.

Ja dakle već 29. ožujka 2017. znam da će sutra Agrokor osvanuti u crvenom, što se i desilo. Znam da pomoći više nema i da nastupa blokada. 29. ožujka 2017. u 21,36 sati Zdenka Pogarčić dostavlja svoje komentare na verziju zakona upućenu joj 28. ožujka 2017., a mi koji smo radili na sastanku tijekom 29. ožujka, devetu verziju zakona dovršavamo 30. ožujka u 03,12 sati, ona se dostavlja svima koji su na njoj radili, uključujući Ministarstvo pravosuđa.

agrokor Izvor: N1

30. ožujka 2017. nastupila je blokada računa Konzuma, a mi cijeli dan radimo u Vladi na zakonu, tako da u 14,04 sati dostavljam daljnju verziju zakona Zdenki Pogarčić, dok u 15,34 sati zaprimam njezine komentare na nenormativni dio i na članke koji su se njoj učinili relevantnim. Toga dana pridružio nam se i moj pomoćnik Zvonimir Novak.

30. ožujka 2017. u 17,31 sati nastaje deseta verzija zakona na kojem se i dalje intenzivno radi, međutim rad smo morali prekinuti zbog sastanka te večeri u 21 sati, kada smo se sastali Božo Petrov, premijer, Božinović i mislim Grmoja, a sve iz razloga jer smo saznali da je Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića te je bilo neuobičajeno da predsjednik Hrvatskog sabora u ovakvim okolnostima koje prethodno opisujem podnosi kaznenu prijavu, posebice jer pripremamo zakonski prijedlog koji se može aktivirati samo na prijedlog vlasnika društva ili uz njegovu suglasnost iz kojeg razloga smo premijer i ja bili nezadovoljni ovakvim razvojem događaja. U drugoj sobi mene čekaju da nastavimo s radom na zakonu.

31. ožujka u 23,50 sati došli smo do teksta koji smo označili kao 11. verziju zakonskog rješenja.
31. ožujka 2017. u 03,03 sati došli smo do teksta koji smo označili kao 12. verziju i time je završen rad za bilo kakve ekspertne skupine, obzirom da je za taj dan u 15,00 sati zakazana sjednica Vlade RH za usvajanje predmetnog zakona od strane Vlade RH.
31. ožujka 2017. u 03,20 sati Zdenki Pogarčić, Dubravki Vlašić Pleše i Sonji Žerjev dajem zadatak da pročitaju tekst zakona, nomotehnički ga urede te napišu obrazloženje članaka te da to sve bude gotovo do 12,00 sati.

31. ožujka 2017. u 08,30 sati dok se zakon finalizirao u Uredu za zakonodavstvo, isti je Zvonimir Novak proslijedio na mišljenje Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuda i Uredu za zakonodavstvo, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, od njih sam zatražila mišljenja sukladno proceduri usvajanja zakona.

U isto vrijeme održana je sjednica Kluba HDZ-a na kojoj smo premijer i ja obrazložili odluku o namjeri usvajanja predmetnog zakona i predstavili sadržaj, ciljeve i razloge donošenja. Isto smo učinili i pred zastupnicima Kluba Mosta, a potom na trećem sastanku i pred zastupnicima Kluba Nacionalnih manjina ostalih stranaka koje čine većinu.

31. ožujka 2017. u 09,27 sati Dubravka Vlašić Pleše dostavlja obrazloženje članaka, a Zvonimir Novak prikuplja mišljenja gore navedenih ministarstava i ureda za zakonodavstvo. U tom procesu Ured za zakonodavstvo dostavio je pozitivno mišljenje, da se slaže sa zakonom, jer je u izradi istog i sudjelovao. Ministarstvo pravosuđa navelo je da se slaže, Ministarstvo financija navelo je da se slaže te je dostavilo komentare koji su se odnosili na državne potpore te je isto tako bilo suglasno i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
U 12,21 sat Zdenka Pogarčić dostavlja prvu cjelovitu nomotehnički usklađenu verziju, te pristupam finalnom čitanju, nakon
čega u 13,34 Zdenka Pogarčić dostavlja finalnu verziju sa kojom se ide na sjednicu Vlade.

Na sjednici Vlade na inzistiranju Mosta izvršena je još jedna manja izmjena odredbe članka po kojoj umjesto dotadašnjeg rješenja da zamjenike izvanrednog povjerenika predlaže Ministarstvo gospodarstva, sada u zakon ulazi da ih predlaže Vlada. U Vladi je prijedlog zakona usvojen i dostavljen je u Hrvatski sabor. Prethodno tome krajem ožujka 2017. premijer Plenković nazočio je svečanosti povodom 60 godina potpisivanja Rimskih ugovora i tamo je s predsjednikom Europske komisije razgovarao o našoj zakonodavnoj aktivnosti, dok je na službenom putu na Malti dogovorio da će se po potrebi doći u Bruxelles na konzultacije radi provjere uskladenosti rješenja sa europskom stečevinom, te je operativno i tehnički ovo koordinirala Dubravka Vlašić Pleše na način da je zakon preveden 01. i 02. travnja 2017. na engleski, a potom je poslan u Europsku komisiju i održan je tehnički sastanak na kojem su pored Vlašić Pleše, nazočili i Zvonimir Novak i lgor Vidra, te je utvrđeno da zakon ne sadrži elemente državnih potpora i da je u tom smislu sve čisto i ne trebaju sastanci na višoj razini.

Zaključno, a u odnosu na sve ovo o čemu sam govorila, želim apostrofirati, kao što sam i više puta do sada javno govorila, da su autori Zakona o postupku izvanredne Uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH primamo stručnjaci Ministarstva gospodarstva gdje tu mislim na sebe, zatim Ministarstva pravosuđa uz poseban doprinos Igora Vidre, Ureda za zakonodavstvo na čelu sa Zdenkom Pogarčić, Ureda premijera uz poseban angažman Dubravke Vlašić Pleše. Pritom smo se konzultirali sa osobama koje su svojim stručnim znanjem dali veliki doprinos ovom cijelom procesu, a to su imenovani Ante Ramljak, Tomislav Matić, Boris Šavorić, Toni Smrček, Tonći Korunić, Branimir Bricelj, Zoran Besak, Petar Miladin i Zoran Parać.

Ja sam koordinirala rad svih navedenih osoba kao potpredsjednica Vlade i resorni ministar. Međutim, treba i kazati da jednom kada je Vlada RH jednoglasno prihvatila prijedlog zakona temeljem mišljenja odgovarajućih ministarstava, uputila ga u Hrvatski sabor, po mom razumijevanju prestaje svaka priča o individualnom doprinosu nastanku zakona. Zakon je usvojio Hrvatski sabor. Također, želim kazati da je nastankom zadnje verzije prijedloga zakona od 31. ožujka 2017. po mom viđenju, u cijelosti prestao angažman ekspertne skupine koja je na zakonu, pod mojim vodstvom, te uz angažman stručnih službi iz sustava državne vlasti i političku odluku koalicijskih partnera, radila intenzivnih 11 dana suočena sa ubrzanom propašću Agrokora. Cijeli ovaj rad o kojem govorim ne bi bilo moguće dovršiti bez političke podrške predsjednika Vlade, a u konačnici koalicijskog partnera Mosta koji je sudjelovao u izradi i u Saboru podržao zakon.

Što se tiče činjenice da sam u komunikaciji sa ekspertnom skupinom u e-mail prepisci sudjelovala i sa moje adrese poslužitelja hotmail, pored službenih adresa Vlade RH, navodim da nema nikakvog dramatičnog razloga za to, na svoj uređaj sam imala instalirane četiri e-mail adrese, dvije službene, a dvije privatne. Nema posebnog razloga za korištenje ove adrese na ovom projektu, to je adresa kojom se služim već 10 godina, a to je primjerice adresa sa kojom sa mnom komunicira Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa. Sa adresom Ministarstva gospodarstva nisam se u tom poslu bila sklona koristiti obzirom da server održava i administratorske ovlasti ima, po mojim saznanjima, jedna vanjska tvrtka.

Kazati da datume i sate kontakata o kojima sam govorila mogu dokumentirati, te da su se pored ovih događali i drugi sastanci na razini državnog vrha, a oko problematike o kojoj govorim. Takoder, želim kazati da je meni premijer Plenković signirao na znanje pismo koje mu je 01. travnja 2017. uputio Ivica Todorić, a u kojem poziva Vladu na intenziviranje dinamike rada na novom ili modifikaciji postojećeg zakonodavnog okvira u cilju restrukturiranja tvrtki uz priljev svježeg novca.

Što se tiče samog angažmana ekspertne radne skupine, još jednom apostrofiram da je ona oformljena primamo na inzistiranje koalicijskog partnera Mosta. Most je kao relativno mlada politička stranka bila skeptična prema strukturama državne uprave i imali su tendenciju uključivanja nezavisnih stručnjaka, a prema mom razumijevanju iz razloga što su stalno strepili od toga da bi HDZ povukao neki potez radi primamo spašavanja Ivice Todorića. Moram kazati da je ekspertna skupina okupljena radi razumijevanja stanja u društvu Agrokor, a ne radi pisanja zakona, to se u opisanoj dinamici događanja nametnulo kao jedna i konačna reakcija na situaciju, nakon što su prethodne pomno i stručno razmotrene, kako sam opisivala. Čim se počelo raditi na zakonu uključile su se i dostupne državne službe, primamo Ured za zakonodavstvo.

Ekspertna radna skupina nije formalizirana u smislu neke odluke Vlade na papiru, ali je bila rezultat koalicijskog dogovora. O naknadi za takav angažman nije se razgovaralo, niti ju je tko tražio, uvaženi članovi financijske zajednice bili su na raspolaganju svojim vremenom i stručnim znanjem, shvaćajući ozbiljnost problema koji bi proizašao iz sloma Agrokora. Oni su bili ponosni što mogu kontribuirati svojim stručnim sposobnostima. Nikako se njihov angažman ne može dovesti u pitanje zbog izostanka papira, jer su u svom radu bili orjentirani na premijera, predsjednika Sabora i mene kao potpredsjednicu Vlade.

I inače Vlada ima pravo koristiti mišljenje i savjete stručnih nezavisnih osoba, svakoga za koga smatra da joj može pomoći, osobito uvažavajući manjak osoba sa posebnim specijalističkim znanjima unutar samog sustava. Koordinacija rada ove ekspertne grupe bila je moj zadatak, ne samo radi formalne pozicije u Vladi, nego i radi mog iskustva u privatnom sektoru i činjenice da sam u više Vlada bila ministar, odnosno državna tajnica, pa tako da i ja imam potrebna stručna znanja za suočavanje s ovom problematikom.
Postoji mnoštvo primjera gdje Vlada RH angažira vanjske stručnjake zbog specifičnih znanja gdje se ti savjeti daju bez financijske naknade, obzirom da se u pravilu radi o problemima od opeg interesa. Jedan od takvih primjera gdje su angažirani vanjski stručni suradnici na izradi programa gospodarskog oporavka za vrijeme Vlade Jadranke Kosor, a drugi je porezna reforma ove Vlade.
Isto tako, smatram da sastav ove radne skupine ne odudara od sastava uobičajenih radnih skupina. Naime, ja sam razmatrala radne skupine koje su okupljene za vrijeme Vlade premijera Milanovića i za koje postoji odluka te sam uvidjela da su za potrebe rada na Stečajnom zakonu angažirani profesori, odvjetnici i još neki stručnjaci, naravno uz predstavnike državnih institucija. Pri čemu smatram da takve radne skupine nisu radile u takvim uvjetima, niti izravno sa predsjednikom Vlade niti predsjednikom Hrvatskog sabora.
Isto tako, po mojim saznanjima, članovi ekspertne skupine nisu prema Vladi RH, odnosno prema meni govorili o eventualno budućem pozicioniranju kao savjetnici Vlade u slučaju eventualne moguće aktivacije i primjene Zakona o izvanrednoj Upravi Agrokora. U prilog tome govori i e-mail koji je poslao Tonći Korunić u kontekstu obavijesti koje ja šaljem da je Vlada RH usvojila zakon, a gdje je naveo da je njihov posao dovršen te da se mogu odmoriti, a ako Rusi daju kredit te se vide za tri mjeseca.

Još želim kazati da aktualna Vlada RH, konkretno premijer Plenković nikada prije sastanka od 26. veljače 2017., nije imao kontakt sa Ivicom Todorićem, a ja sam ga prije toga vidjela samo jednom na kratkom sastanku za mandata Jadranke Kosor.

Premijer Plenković i ja bili smo u Hrvatskom saboru za vrijeme saborske rasprave o prijedlogu zakona, u kojem kontekstu želim kazati da je predsjednik HNS-a Vrdoljak kazao da je Vlada zakasnila sa ovim prijedlogom, jer da je trebala intervenirati već u siječnju, HNS je dao amandmane na zakon, jedan je usvojen, usvojena su dva ili tri amandmana HDZ-a, dok SDP prema mom sjećanju nije podnio amandmane na zakon.

07. travnja 2017. Uprava TD Agrokor i to Ivica Todorić, Ante Todorić, Mislav Galić, Ivan Crnjac i Ivica Sertić Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijeli su zahtjev za aktivacijom Zakona.

Trgovački sud u Zagrebu Vlade RH o navedenom je dostavio obavijest te pozvao Vladu da u roku od dva dana podnese prijedlog za imenovanjem izvanrednog povjerenika, a sve sukladno Zakonu. Tu bih naglasila okolnosti u TD Agrokor koje je u to vrijeme bilo blokirano na iznos od više od 3 milijarde kuna te je podnesen zahtjev za otvaranjem stečajnog postupka nad TD Konzum.
Obzirom da je obavijest primljena u petak od Trgovačkog suda, premijer je zakazao da za vikend se mora identificirati osoba koja bi mogla obavljati poslove izvanrednog povjerenika u TD Agrokor.

Sastanak je održan 07. travnja oko 17 ili 18 sati na kojem su bili prisutni premijer Plenković, Gordan Jandroković, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Zdravko Marić, Ante Šprlje i ja, dok Božo Petrov, zbog odsutnosti u Metkoviću, nije prisustvovao sastanku. Cijelo to popodne i večer do iza ponoći raspravljalo se o osobinama budućeg povjerenika te njegovim kvalifikacijama. Utvrdilo se da to mora biti netko tko može odmah u ponedjeljak otići u TD Agrokor, odnosno da je raspoloživ, pod dva da je to osoba koja poznaje stanje u TD Agrokor. Nitko nije došao sa konkretnim imenom takvog budućeg kandidata, već smo raspravljali razmatrali više mogućih kandidata, pa su neki od njih ili Branimir Bricelj, Marko Smetiško, Ante Samodol, Goran Horvat, Lovro Kovačić, a kao mogući zamjenici Ante Ramljak, a možda i Tomislav Matić. Imena smo zapisali na ploču, te smo nakon razmatranja svih mogućih kandidata, pri čemu je Ante Samodol bio isključen jer je odbio svjedočiti pred arbitražom u Washingtonu, pa smo zaključili da je najbolji kandidat Branimir Bricelj, obzirom je zadovoljavao ranije navedene kriterije, a povrh toga je radio na restrukturiranju jedne farmaceutske tvrtke u Grčkoj, pa je imao i to operativno iskustvo.

Mene je premijer zadužio da ga kontaktiram što sam i učinila kasno navečer, Bricelj je pristao, pa ga je premijer stoga pozvao da drugi dan u subotu oko 11 ili 12 sati dođe na sastanak. Ujedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba, kako nam se ne bi dogodio neki reputacijski problem, svjesni činjenice da će rad izvanrednog povjerenika biti javan i podložan kritikama. Bricelj je sutradan pristupio u Vladu, primili smo ga Plenković, Božinović
i ja, a ne znam da li je bio prisutan i Gordan Jandroković. Premijer je Bricelju izložio naš zaključak i pitao ga pritom da li ima bilo što problematično u njegovoj prošlosti, tada je Bricelj odgovorio da se on preispitao i da smatra da su dvije okolnosti koje su moguća smetnja...

Premijer mu je dao još malo vremena da razmisli i da se povratno javi sa konačnom odlukom, a u međuvremenu je stigao podatak od SOA-e...

Oko 22,00 sati nazvao me Bricelj i kazao da ne može prihvatiti predmetno imenovanje, a o čemu sam ja odmah izvijestila premijera. Mi smo razgovarali telefonom i zaključili kako je subota navečer, a mi smo se našli na početku sa traženjem najpogodnijeg kandidata. U nedjelju ujutro, ponovno telefonom smo se vratili na listu osoba o kojoj smo ranije razgovarali na onom sastanku, a na kojoj je Ante Ramljak bio prijedlog za zamjenika izvanrednog povjerenika, te smo vodeći računa o njegovim referencama, činjenici da je upoznat s prilikama u društvu, zaključili da njega treba upitati za preuzimanje tog posla. Od utjecaja je i to što SOA nije imala ništa sporno vezano za njega. Ja sam nazvala Ramljaka sljedećeg jutra, u nedjelju, te sam ga zamolila da dođe u Zagreb na sastanak s premijerom, a s obzirom da je Ramljak bio u Splitu dogovorili sastanak za to popodne. Nakon što je Ramljak bio na sastanku sa mnom i premijerom, a mislim da je bio prisutan i šef kabineta Božinović, a moguće i Jandroković, te je dao svoj pristanak na imenovanje, potvrđeno mu je, a nakon što je premijer razgovarao telefonom sa Božom Petrovom, da iza njegove kandidature stoje oba koalicijska partnera. Štoviše, Petrov je smatrao da je to odličan izbor.

lste večeri održan je sastanak u središnjici HDZ-a, gdje je premijer obavijestio istaknute članove stranke, među kojima je bio i Zvonko Milas, koji je inače suborac iz Domovinskog rata Ante Ramljaka, o tome da je Uprava Agrokora aktivirala prijemu Zakona te da se postigao konsenzus za predlaganjem Ante Ramijaka kao izvanrednog povjerenika. Tu je svima dano do znanja da je Ante Ramljak jedan od ljudi koji su pomagali u izradi Zakona.

To je bilo posebno važno, jer su iz Agrokora stizale dramatične vijesti da je nestalo stočne hrane u Belju, te nije bilo vremena da izvanredni povjerenik potroši daljnjih 15 dana za upoznavanje sa stanjem. Ne sjećam se da bi Ante Ramljak na sastanku u nedjelju govorio o tome da će za potrebe obavljanja posla izvanrednog povjerenika sa sobom u Agrokor kao savjetnike angažirati Matića, Bricelja, Korunića, Šavorića ili Besaka.

O angažmanu navedenih osoba od strane izvanrednog povjerenika Ramljaka u Agrokoru saznala sam pročitavši navedeno u novinama 12. travnja 2017.

Prije toga moram kazati, da su se uvjeti za odlazak u Agrokor nakon održane sjednice Vlade, te sastanaka sa dobavljačima i bankama, stekli 10. travnja 2017. oko 14,00 sati, premijer i ja smo iskomunicirali da Ante Ramljak ne odlazi tamo sam, već da ću s njim i ja.

U konačnici, s nama je išla i PR stručnjak Kristina Laco, obzirom da su za taj dan bile zakazane izjave za medije u Agrokoru. Pojašnjavam Laco je bila angažirana od strane MINGO-a na poslovima jačanja vidljivosti EU fondova, te je u jednom dijelu novinarskih upita i komunikacije s medijima oko Agrokora pomagala je tadašnjoj glasnogovornici Vlade Sunčani Glavak.
Također, 10. travnja 2017. u mom uredu se pojavio i odvjetnik Šavorić, koji je kazao da je odgodio sve poslovne obveze za taj dan, da nam treba pravnik, te da će on ići s nama u Agrokor, pa je i on prisustvovao primopredaji. Ja sam otišla nakon otprilike sat vremena, a izvanredni povjerenik je ostao i počinje voditi izvanrednu Upravu sa prioritetima osiguranja likvidnosti, smirivanja dobavljača, isplate plaća, punjenja polica sl.

U tom smislu nitko nije ništa posebno komentirao pročitani tekst u Jutarnjem listu o tome da je Ante Ramljak predstavio svoje suradnike u TD Agrokor, jer fokus nije bio na ljudima nego na procesu i na borbi da Agrokor isplati plaće i preživi uskrsni vikend.
Obzirom da je jedna od zadaća propisana Zakonom izvanrednog povjerenika da u roku od mjesec dana izvrši odabir savjetnika za restrukturiranje, prema mojim saznanjima Ante Ramljak odmah počeo raditi na istom.

Proces pozivanja i odabir savjetnika, prema mojem razumijevanju odvijao se u TD Agrokor te se ja nisam uplitala u isto, obzirom da proces izvanredne Uprave definira Zakon te da to nije politički već profesionalni proces.
Prema mojem razumijevanju, a o tome sam i razgovarala sa Antom Ramljakom, da treba pozvati na davanje ponude sve svjetske kuće, što je, koliko je meni poznato, učinjeno.

Nakon navedenog, Ministarstvo gospodarstva je zaprimilo dopis Agrokora da je za odabir savjetnika za restrukturiranje odabralo tvrtku Alix Partners te sam pozvala izvanrednu Upravu da dostavi cjelokupnu dokumentaciju, što su isti i učinili. Ta dokumentacija je uključivala pregled prezentacija, sažetak, kao i dokumentaciju koju su dali sami ponuditelji. Obzirom da je Zakonom propisano da Ministarstvo gospodarstva daje suglasnost na odabir savjetnika, ja sam u svojstvu ministrice u tu svrhu osnovala Povjerenstvo koje se sastojalo od članova MINGO-a i to Zvonimira Novaka, Darije Jurić Vuković i Martine Pintarić. Osobno sam željela dati kredibilitet tom procesu te nisam pregledavala zaprimljenu dokumentaciju, već sam istu proslijedila Povjerenstvu sa zadatkom razmotriti dokumentaciju, te su oni to i učinili. Povjerenstvo je o svom radu sačinilo zapisnik u kojem su konstatirall što im je dostavljeno, opisuju što su radili, navode da postoje tablice sa rang listom tvrtki za restrukturiranje i njihovim referencama te predlažu u zaključku dati suglasnost izvanrednoj Upravi za angažiranje tvrtke Alix Partners.

agrokor Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

U tom kontekstu, ja se ne sjećam da bih prije 21. travnja 2017., kada je u Ministarstvu zaprimljen dopis pa i dokumentacija dostavljena od strane izvanredne Uprave, bila informirana e-mailom o primljenim ponudama i prijedlogu savjetnika za restrukturiranje, niti sam ja osobno na bilo koji način intervenirala i vršila utjecaj na ocjenu ponuda od strane izvanredne Uprave, niti na prijedlog glavnog savjetnika za restrukturiranje.
Meni je iz moje pozicije u tom trenutku, a pri tom moram naglasiti da je Sberbank tada već artikulirao vrlo neprijateljski stav prema procesu u Agrokoru, bilo najvažnije da glavni savjetnik za restrukturiranje ne bude produžena ruka bilo koje od zainteresiranih strana u tom procesu.

To govorim u kontekstu okolnosti da mi je Ante Ramljak spomenuo da Alvarez & Marsal nije, obzirom da je prethodno radio za lvicu Todorića, niti poslao svoju ponudu, a da je tvrtka McKinsey na prezentaciju ponude za restrukturfranje došla u istom sastavu u kojem svojstvu su toga dana razgovarali sa Ramljakom, kao izvanrednim povjerenikom, savjetnika Sberbank.

Sljedeći zaključak Povjerenstva, ja sam pisano dala suglasnost izvanrednoj Upravi za zaključenje ugovora sa tvrtkom Alix Partners. Radi se o američkoj tvrtki sa kojom je izvanredni povjerenik zaključio ugovor. Da li će oni i koga uzeti za podizvođače, niti je tko mene pitao, a niti sam ja bilo što sugerirala, niti o tome s bilo kim razgovarala. Koga uzima za podizvođače i općenito kako slaže svoj tim isključivo je poslovna odluka te tvrtke. Sjećam se da su u siječnju 2018. godine krenuli natpisi o visokim naknadama koje primaju podizvođači Alix Partners te sam tada razgovarajuči sa Antom Ramljakom, od njega saznala da niti on nije imao baš nikakav utjecaj na odabir podizvođača od strane Alix Partners, tvrdio je da sam nije davao nikakve sugestije.
Ja sam bila upoznata s okolnošću da su Tomislav Matić, Marko Delić i Branimir Bricelj, kao i Kristina Laco te Tonči Korunić zaključili ugovore kao podizvođači Alix Partners, jer su dolazili na tjedne sastanke meni kao ministrici gospodarstva, međutim ja nikada nisam pitala pod kojim uvjetima i za koju naknadu su isti dobili takav angažman, niti sam smatrala da bi to bilo umjesno pitanje. Naime, ti sastanci su se održavali sa izvanrednim povjerenikom te glavnim savjetnikom, a s njim su dolazili i podizvođači, te uz savjetnika za restrukturiranje, dolazili su i angažirani pravni savjetnici Kirkland and Elliz, financijski savjetnici iz tvrtke Houlihan and Locky, tim Dolički kao odvjetnik Agrokora.

Štoviše, želim apostrofirati da je sukladno Zakonu izvanredna Uprava trebala odobrenje MINGO-a za odabir tvrtke savjetnika za restrukturiranje u smislu profesionalnih referenci, a ne na ugovorne odredbe, pa tako niti na ugovorenu naknadu. lz tog razloga ja nisam niti tražila na uvid ugovor zaključen između Agrokora i Alix Partners, a još sam manje tražila ugovore koje su podizvođači sklopili sa Alix Partners.

Poznato mi je da su troškovi savjetnika po grupama postali sastavni dio mjesečnog izvješća izvanredne Uprave TD Agrokor po nalogu Trgovačkog suda u Zagrebu, u jednom od tih izvješća objavljena su i imena podizvođača Alix Partners, te su podaci o koštanju pojedine kategorije savjetnika podijeljene s medijima te mi je to poznato od strane Ante Ramljaka, a i objavljeno je u medijima. Poznato mi je također da su u kolovozu 2017. godine članovi privremenog Vjerovničkog vijeća raspravljali o angažiranim savjetnicima, odnosno tko su i koliko koštaju, što sam doznala u veljači 2018., jer ja uvid u zapisnike s tih sjednica kao ministar nisam imala niti sam ih tražila. Dakle, javni prostor i politička sfera su bili upoznati sa navedenim, i to nije predstavljalo problem sve do siječnja 2018. godine, kada je portal Index.hr objavio preslike faktura podizvođača Alix Partners, što je predstavljalo javnopolitički problem te se kreirao medijski kontekst da je visina tih usluga previsoka. O tome su se izjašnjavali razni državni dužnosnici u javnom prostoru te je intervju dao i Alastair Beveridge ispred Alix Partners koji je objasnio iz kojeg razloga i pod kojim uvjetima je angažirao podizvođače te je cijeli taj problem, pri tome mislim na visinu naknada, dobio stalnu političku dimenziju. Na kraju se pokazalo da su fakture koje su ispostavili podizvođači i cijene njihovih usluga formirane sukladno količini radnih sati što im nikada nitko nije osporio. Ujedno je utvrđeno da su cijene domaćih podizvođača puno manje od cijene po satu stručnjaka Alix Partners koji su stranci, te da su u skladu sa cjenikom Alix Partners za lokalne suradnike. Osim toga, Ante Ramljak me informirao i o cijenama po satu drugih angažiranih savjetnika u izvanrednoj Upravi, te niti ovdje nisu nađene diskrepancije.

Stavljanja stvari u kontekst radi želim kazati da su dobavljači kao članovi Privremenog vjerovničkog vijeća predložili još u siječnju 2018. godine angažirati Željka Perića iz tvrtke Caper da za potrebe tog Vijeća izvrši pregled rada savjetnika izvanredne Uprave, te je pristigla ponuda Capera za očekivani posao pregleda u trajanju od četiri mjeseca u iznosu od oko 1,5 milijuna eura.
Još bih samo htjela dodati da je Sberbank po imenovanju Ante Ramljaka artikulirao nezadovoljstvo kako njegovim angažmanom na čelu izvanredne Uprave tako i odabirom savjetnika za restrukturiranje Afbc Partners, u više navrata, čak 4 uvjetuju njihovu buduću suradnju promjenama ovih figura, no tome nije udovoljeno. Naprimjer predsjednik Uprave Sberbank Herman Grefie na našem sastanku održanom početkom lipnja 2017. u Petrogradu kazao da oni kao preduvjet suradnje u izvanrednoj Upravi predlažu da Vlada i Sberbank osnuju zajedničku radnu grupu koja će imenovati novog povjerenika, razmotrit angažman Alix Partners, te da će novi savjetnik za restrukturiranje raditi na novom programu restrukturiranja.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 3

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

Porec Istra

Komentari ministra Marica novinarima na sva pitanja odgovor je ponovit cu sto sam vec rekao uvijek se ponavlja a slican mu je poceo biti i sam premijer ponizavaju novinare i njihova pitanja stalno se ponavljaju bez konkretnog odgovora jako lose

3 0

Feferon

Nema komentara? Narod na peavo na svoje misljenje, dovoljno je vase?

2 0

Željko Pavlić,

U Njemačkoj u takvim situacijama padaju vlade, za 700 EUR Christian Wulf nije postao predsjednik države, a kod nas se za utaje milijuna kn ili EUR postaje narodni junak. Zato ljudi odlaze, zar vam to još uvijek nije jasno!!!

2 0

* Sva polja su obavezna