"Zadatak pisca je propitivati postavljeno stanje stvari"

"Zadatak pisca je propitivati postavljeno stanje stvari" Izvor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Razgovor s Bookerom nagrađenim nigerijsko-britanskim književnikom Benom Okrijem o pričama koje se dobivaju u nasljeđe otvoreno je u nedjelju u Zagrebačkom plesnom centru (ZPC) 17. izdanje Festivala europske kratke priče (FEKP) koji će do 1. lipnja u Zagrebu, Samoboru i Rijeci okupiti 30-ak renomiranih imena svjetske i domaće kratkropričaške scene.

Tema 17. FEKP-a je "Nasljeđe" kojom festival, po riječima kreativnog direktora Romana Simića, kroz još jedno novo iskustvo čitanja i književnih susreta nastoji propitivati tu za sve nas važnu temu, ali i kontekstualizirati hrvatsku književnost u odnosu na svijet, pružiti priliku našim piscima da izađu iz mjehura i omjere se s ponajboljim svjetskim piscima.

"Pogledamo li oko čega se sve posljednjih ili više godina u Hrvatskoj i prostoru na kojem živimo lome koplja, oko čega se ljudi 'zgušnjavaju', to je zapravo pitanje nasljeđa. Nasljeđe je stvar svjetonazora, povijesti, klase, nacije, rase, kulture ili jezika, pa i roda. Odlučili smo ovaj festival napraviti tako da pozovemo nagrađivane, sjajne pisce, koji će otvarati jednu po jednu ladicu te jedne velike i široke teme koja nas se duboko tiče", rekao je Simić.

Upravo je priča kao forma od pamtivijeka do danas bila ono savršeno sredstvo kojom ćemo poruku o tome tko smo predavati nekome drugome, dodao je.

O tome će tijekom šest festivalskih dana raspravljati istaknuta svjetska i domaća književna imena, među kojima su i nagrađivani pisci, ali i oni koji još nisu ni objavljeni, a prvi je u nedjelju u ZPC-u o pričama koje je naslijedio, pa ih iz rodne Nigerije unio u engleski jezik i svjetsku književnost, govorio proslavljeni autor Ben Okri, dobitnik Bookerove Nagrade.

"Riječ je o sjajnome autoru, dobitniku cijelog niza nagrada, koji je uz Chuinua Acehebea i dobitnika Nobelove nagrade Wolea Soyinke, ne samo najvažniji eksponent jedne jako snažne – nigerijske – književnosti – već i jako važan autor književnosti na engleskom jeziku", istaknuo je Simić.

"S njim razgovarati o nasljeđu nije samo pitanje toga da je to čovjek koji je iz Afrike došao u Europu, već i dubinska priča o onome što hrani sve naše priče, što je ono što smo dobili od roditelja i prostora gdje smo se rodili, što smo dobili u nasljeđe – jer sve vezano uz to kod Okrija je određeno njegovim podrijetlom", pojasnio je Simić.

Razgovor s Okrijem o "priči o nasljeđu" i "priči kao nasljeđu" počeo je razgovorom o sporosti kao nečemu čemu Okri pridaje posebnu pozornost. Pisac je kazao kako je naprosto riječ o tome da mu je važno da njegov čitatelj razmišlja o riječima i rečenicama: "Uvijek kažem da želim da moji čitatelji čitaju što sporije, da paze na svaki zarez, dvotočku, da uživaju u pauzama, jer one nam daju prostor da nam proradi mašta", rekao je Okri.

"Sporost je nešto što se fokusira na vrijeme. Živimo u prebrzom vremenu, prebrzo govorimo, prebrzo razmišljamo, živimo, kuhamo, a sporost otvara jednu drugu dimenziju u našem iskustvu", pojasnio je. To je dimenzija duha, vremena, misli. Kada stvari usporite, sve postaje poput jednog rituala, poput sna, i iskustvo postaje dublje, napomenuo je Okri.

Njega u pisanju nadahnjuju druge umjetnosti i voli ulaziti u dijalog s njima, istaknuo je nadalje Okri, jer "kultura nije nešto što činimo sami, to je nešto što činimo s drugima". "Kultura je stvar suradnje, baš kao i nasljeđe, ona nije nešto što postoji samo po sebi, nego nešto što postoji u dijalogu s cijelim svijetom", rekao je.

Govoreći o svojem autorskom glasu, Okri je istaknuo da je to za pisca najvažnije: naći svoj specifični glas. "Glas nije samo ritam, rečenica, nije samo priroda riječi koje koristite i način na koji slažete rečenice. Autorski glas je ton koji odražava vaše čitavo iskustvo, maštu, nešto pomoću čega možete savršeno izraziti što god se nalazi u vašoj glavi, što god vam leži na srcu. Meni je dugo trebalo da pronađem taj svoj glas", kazao je pisac.

Pojasnio je da je odrastao u građanskom ratu, vidio velike strahote, mladiće koje ubijaju na ulici, susjede koje su odvodili i koji su jednostavno nestajali. "Imao sam tada šest ili sedam godina i to je izazvalo veliku traumu od koje se nikada nisam oporavio", rekao je.

Da bi pronašao svoj glas morao se prvo probuditi iz te noćne more: "Nosio sam ju u sebi i nisam se budio. Trebalo mi je sedamnaest godina da bih shvatio da živim u noćnoj mori", kazao je pisac. "Mislim da je otkrivanje tog vlastitog glasa trenutak kad se suočite s nečim s čime se ne želite suočiti – kad sam se prisjetio svega što sam zaboravio i što sam potisnuo u glavi, kad je taj dan počeo svitati, shvatio sam da sam slobodan. Zato mislim da je važno, ako ne i najvažnije probuditi se iz sna u stvarnost", istaknuo je.

Romanopisac, pjesnik i autor kratkih priča Ben Okri dobitnik je Bookerove, Nagrade Commonwealtha i drugih prestižnih priznanja, te je prevođen na dvadesetak svjetskih jezika. Rođen je 1959. godine u Nigeriji, a nakon studija u Velikoj Britaniji, ostao je živjeti i raditi u Londonu. Njegove proze odlikuje osobita inačica magijskog realizma te ih uspoređuju s djelima G. Garcije Marqueza i Salmana Rushdija.

Govoreći o tome kako pronalazi način da ostane i dalje svjež i zanimljiv, Okri je rekao kako je "… Da (!), potrebno stalno biti budan u tom vrtu čudesa, koji je također i vrt strahota, jer gdje god pogledate u svijetu postoji represija, nijekanje".

"Svijet nije savršeno mjesto. Treba se boriti, treba širiti područje borbe. Mi kao pisci uvijek trebamo postavljati pitanja i propitivati postavljeno stanje stvari. Zato je pričanje priča toliko važno. Priče su zamišljanje drugačije stvarnosti", poručio je.

Pisac koji za sebe kaže da je uvijek nastojao zarobiti sve odjednom, "sve te misteriozne i predivne stvari koje nas čine ljudima, ali i one tragične", Okri u svojim pričama kombinira usmenu tradiciju, magiju jezika i poeziju, pretvarajući svjetove koje inače samo on vidi u bajkovite i nježne prozne tekstove, prepune boja, ali ne bez izleta "na drugu stranu, onkraj čudovišnosti i ljudske okrutnosti". Nagradu Man Booker dobio je 1991. za roman "The Famished Road".

Festival europske kratke priče Izvor: Festival europske kratke priče

Dio festivalskog programa ponovo u Samoboru i Rijeci

Ben Okri jedan je od niza istaknutih gostiju ovogodišnjeg izdanja jednog od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi, koji će se do 1. lipnja predstaviti zagrebačkoj i riječkoj čitateljskoj publici kroz brojna događanja – čitanja, tribine, razgovore, promocije knjiga.

U susretima s hrvatskim čitateljima tijekom šest festivalskih dana sudjelovat će i velška spisateljica Carys Davies, dobitnica prestižne 'kratkopričaške' nagrade Frank O'Connor, te jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije, Ignacio Martínez de Pisón. Ukrajinski pisac Andrej Kurkov, najpoznatije svjetsko ime suvremene književnosti na ruskom jeziku i autor više od dvadeset knjiga, u Zagrebu će u utorak 29. svibnja predstaviti hrvatski prijevod svojeg novog romana "Zakon puža" (Edicije Božičević).

Festivalska publika imat će se prilike upoznati i s belgijskom autoricom marokanskog podrijetla Rachidom Lamrabet, a gosti su još talijanski autor Flavio Soriga, najmlađi predstavnik sardinskog književnog vala, Jan Carson iz Sjeverne Irske, Carlos Fonseca iz Kostarike, koji glasi za jednog od najperspektivnijih južnoameričkih autora današnjice, te nagrađivani pisci Inga Žolude iz Latvije, Suzana Tratnik iz Slovenije i Vladimir Arsenijević iz Srbije.

Ove godine programi su povezani i s drugim granama umjetnosti, pa je već u nedjelju publiku u razgovor s Benom Okrijem u sklopu programa "Ples i priča" u ZPC-u uvela plesna predstava u kojoj je glumac Sven Medvešek recitirao Okrijevu priču "U šetnji s ribom", dok su uz glazbu Nenada Kovačića nastupile plesne umjetnice Vladimira Šamić, Vladimira Vukadinović i Una Vizek.

Službenom otvorenju prethodilo je, u ranim nedjeljnim poslijepodnevnim satima u Wine baru Karijola u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, tradicionalni neslužbeni program "Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!", na kojemu su festival kuhanjem najavili domaći pisci Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Mlinarec i Ivica Prtenjača.

Glavni večernji program Festivala odvijat će se u Polukružnoj dvorani Teatra &TD, dok će se popratni sadržaji odvijati u klubu Booksi, Talijanskom institutu za kulturu, Multimedijalnoj dvorani Filozofskog fakulteta, te klubu Boogie.

I ove se godine nastavlja suradnja s Gradskom knjižnicom Samobor, gdje će na poslijepodnevnim programima domaće autorice i autori propitivati veze između glazbe, poezije, filma i proze.

Dio festivalskih zbivanja tradicionalno se odvija u partnerskom gradu. Ove godine to je ponovo Rijeka, gdje pisce program vodi 30. i 31. svibnja u Omladinski kulturni centar Palach i Sveučilište u Rijeci.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna