IMD: Hrvatska po konkurentnosti pala na 61. mjesto

IMD: Hrvatska po konkurentnosti pala na 61. mjesto Izvor: Freeimages / Rick Tolboom

Hrvatska je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.

Godišnjak svjetske konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) objavljuje se od 1989. godine, a mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvu poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.

Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.

Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.

Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.

Mudrinić: Na dnu zbog desetljeća nečinjenja

„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).

Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, Mudrinić ukazuje da je „potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena”.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Istraživanje IMD-a je provedeno u veljači i ožujku ove godine i temelji se na dostupnim statističkim podacima za prošlu i ovu godinu.

Iz NVK-a navode da je, kao i prošlih godina, slabosti previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati - loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje, i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menađersko obrazovanje.

I izazovi u 2018. godini su ostali isti kao i ranijih godina: potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje; provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost; smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje; reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu sa budućim potrebama na tržištu rada te provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji.

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna