Perspektive: Koncept javnoga prostora i pojam raznolikosti

Perspektive: Koncept javnoga prostora i pojam raznolikosti Izvor: Zarko Basic/PIXSELL

Rezultati istraživanja o urbanim transformacijama grada Zagreba uz razgovor o teorijskim i metodološkim potencijalima koncepta stvaranja grada, teme su dvodnevne međunarodne konferencije što je počela u četvrtak u Zagrebu u organizaciji Instituta za etnologiju i fokloristiku.

Oris Kuća arhitekture mjesto je susreta i razgovora stranih i hrvatskih stručnjaka koje su na konferenciji okupila dva povoda - proslava 70. rođendana Instituta za etnologiju i folkloristiku i skori završetak četverogodišnjega znanstvenog projekta "Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet" koji vodi znanstvena savjetnica u Instituta za etnologiju i folkloristiku prof. dr. Jasna Čapo. Konferencija je i dio bogata programa kojim se obilježava sedam desetljeća djelovanja Instituta za etnologiju i folkloristiku. Nositelj projekta je Institut za etnologiju i folkloristiku, a suradnici na projektu Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet"

Znanstveni projekt "Stvaranje grada: prostor, kultura i identitet" financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) počeo je 2014. i završit će krajem ove godine, financira ga Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a bazično se bavi gradom Zagrebom, istaknula je, predstavljajući projekt, njegova voditeljica.

Pritom, objasnila je Čapo, na pojam stvaranja grada gledamo na dva načina - s jedne strane kako se grad stvara 'odozgo', odnosno kako ga stvaraju različite gradske politike, turistička zajednica grada - gradski oci u najširem smislu. S druge strane je pak razina koja zanima nas etnologe na projektu i našu kolegicu kulturnu geografkinju, a to je kako ljudi reagiraju, percipiraju, komentiraju te ideje i iznose svoje ideje stvaranja grada. Ta 'igra' između toga kako nam se grad prezentira i što nam se nudi i onoga kako se ljudi prema tome odnose provlači se kroz sve istraživačke teme, a one su, dodala je Čapo, koncentriraju na dvije stvari - politiku javnoga prostora i politiku različitosti.

Politika javnoga prostora odnosi se na to kako gradski oci zamišljaju da treba stvoriti javni prostor, kako on treba izgledati i što se treba na njemu zbivati, oni kanaliziraju, kontroliraju što se smije, a što se ne smije zbivati na određenom prostoru. Druga strana priče koju gledamo je pak ona kako građani na to gledaju - slažu li se ili ne slažu s politikom gradskih otaca. Istraživali smo i zbivanja na javnim prostorima - festivale,različita kulturna i društvena događanja, adventska zbivanja, te politike različitosti što smo, istaknula je voditeljica, čak i anticipirali kao problem jer je grad Zagreb, kao i Hrvatska, zapravo homogen, odnosno ne odlikuje ih kulturna različitost.

Zato smo posebnu pozornost posvetili i tzv. marginalnim skupinama, primjerice dugotrajno nezaposlenima, slijepim i slabovidnim osobama i njihovom percepcijom prostora koji ne vide očima, starim ljudima, a istraživali smo i migrante-strance u gradu. Čapo je objasnila da predmet njihova istraživanja nisu bili izbjeglice, već dvije glavne grupe - oni koji imaju partnere u Hrvatskoj, a druga grupa su Hrvati koji su živjeli svuda po svijetu, a često i ne govore hrvatski jezik. Pratilo se što oni rade u Hrvatskoj koja baš ne nudi velike mogućnosti zapošljavanja, tako da oni zapravo ulaze u malo poduzetništvo, a ono je često povezano s većim brojem stranih turista koji posjete Zagreb.

Na projektu smo, dodala je, puno surađivali i s umjetnicima gdje smo kao etnolozi i kulturni antropolozi istraživali što se događa kada umjetnici interveniraju u prostor.

Urbane transformacije Zagreba na primjeru Zrinjevca i Europskoga trga - trga u nastajanju

Na konferenciji su tako predstavljeni i neki od rezultata istraživanja o urbanim transformacijama grada Zagreba. Znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku Valentina Gulin Zrnić govorila je o transformacijama zagrebačkoga Zrinjevca od njegova nastanka do danas. Usredotočila se na četiri javna događaja - Paradu ponosa 2013., četiri postera koje je umjetnica Vlasta Delimar postavila na sjevernom dijeu Zrinjevca 2016., na procesiju na Svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove te na manifestaciju "More knjige na Zrinjevcu", a sva tri spomenuta događanja održana su 2016.

Nevena Škrbić Alempijević s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu govorila je o procesima oblikovanja novoga zagrebačkoga trga - Europskoga trga, a gošća iz New Yorka - profesorica na sveučilištu CUNY (The City University of New York) Setha M. Low o javnom prostoru kao potencijalu za ostvarivanje veće socijalne pravde na primjerima američkih gradova New Yorka i Philadelphije, iranskoga glavnog grada Teherana i San Josea, prijestolnice Costa Rice.

Ger Duijzings sa Sveučilišta u Regensburgu predstavio je nove metode koje su razvijene kako bi se istražile promjene u urbanom životu suvremenih gradova, a govorio je i o tome kako promijeniti postojeće istraživačke metode .

Hrvatski istraživači i njihovi gosti nastavit će i u petak razgovor o mijenama i izazovima gradskoga prostora i života u suvremenim urbanim prostorima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna