'Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike'

'Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike' Izvor: Ured predsjednice

Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom Europska unija, Sjedinjene Države i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak u govoru u Argentinskom vijeću za međunarodne odnose.

Kolinda Grabar-Kitarović održala je govor u institutu CARI u Buenos Airesu pod nazivom "Latinska Amerika u višedimenzionalnom pristupu hrvatske vanjske politike". Institut CARI jedan je od najuglednijih u Latinskoj Americi i među 200 najboljih u svijetu.

Predsjednica je istaknula da su transatlantski odnosi jamstvo europske sigurnosti, poretka, razvoja, prosperiteta i kontinuiranog rasta već desetljećima te da su danas još i važniji zbog novih izazova kao što su sjevernokorejska nuklearna prijetnja, nestabilnost na Bliskom istoku i masovne migracije. No, smatra da oni nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom EU, SAD i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest.

"Odnosi između EU-a i Latinske Amerike gotovo su 'podcijenjeni' zadnjih godina, ali su, po mojem mišljenju, ključni za dovršetak transatlanske poveznice", kazala je, izrazivši zadovoljstvo jačanjem interesa dviju regija za jačanje veza i suradnje.

"EU i Latinska Amerika prirodni su saveznici zbog svojih snažnih povijesnih, kulturnih i gospodarskih veza", kazala je, podsjetivši da milijuni ljudi u Latinskoj Americi potječu iz Europe, uključujući gotovo pola milijuna ljudi hrvatskog podrijetla.

"Više trgovine i više integracije, a ne manje dobitna je kombinacija za sve", istaknula je.

EU je uspostavio strateško partnerstvo sa zemljama Latinske Amerike i Kariba na summitu u Rio de Janeiru 1999. i trenutačno je treći njihov trgovinski partner (nakon SAD-a i Kine) i najveći investitor. U toj regiji živi gotovo 600 milijuna ljudi i bogata je prirodnim resursima. U njoj se nalazi petina svjetskih rezervi nafte, gotovo polovica tropskih šuma na planetu i više od 30 posto ukupnih zaliha pitke vode. Unatoč tome, gotovo trećina ljudi živi u siromaštvu.

"Hrvatska je već prilično aktivna u Latinskoj Americi. Kao članica EU-a, ali i bilateralno, Hrvatska želi ojačati suradnju i prema tome snažno podržavamo napore EU-a na daljnjoj stabilizaciji regije i rješavanju izazova u pojedinim zemljama (demokratsko rješavanje krize u Venezueli, postkonfliktna normalizacija u Kolumbiji, tranzicija na Kubi)", kazala je.

"Brazil i Meksiko strateški su partneri EU-a u Latinskoj Americi, ali Hrvatska vjeruje da se takvo partnerstvo može ostvariti i s drugim zainteresiranim latinoameričkim zemljama", uključujući Argentinu, kazala je, zauzevši se konkretno za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosurom (zajedničko tržište Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja). EU je već sklopio sporazume o slobodnoj trgovini s Meksikom, Kolumbijom, Peruom, Čileom i Ekvadorom te sa Srednjom Amerikom.

Europska perspektiva jugoistočne Europe

Predsjednica je govorila i o europskoj perspektivi jugoistočne Europe i budućnosti Europske unije, uključujući Inicijativu triju mora.

"Jugoistočna Europa ima stratešku važnost za cijelu Europsku uniju i NATO i Hrvatska će prema tome nastaviti pružati snažnu potporu europskoj i euroatlantskoj perspektivi cijelog tog područja", kazala je, istaknuvši da je euroatlantska integracija jedino jamstvo stabilnosti i prosperiteta regije.

Naglasila je također da je proširenje Europske unije na jugoistočnu Europu važno za konsolidaciju Europe.

"Da bi se potpuno konsolidiralo Europu i postigla stabilnost, sigurnost i razvoj, jugoistočna Europa mora biti integrirana", kazala je.

Upozorila je, međutim, da puka obećanja članstva u EU-i NATO-u više nisu dovoljna i da je zemljama u regiji potrebna vjerodostojna europska perspektiva, jer već predugo sjede u "čekaonici", što su počele koristiti i treće strane za jačanje svojeg utjecaja.

"Vjerujem da je zajedničko djelovanje SAD-a i EU-a, posebno s državama članicama koje poznaju i zainteresirane su za jugoistok Europe, jedini način da se postigne stabilnost u ovom dijelu europskog kontinenta", kazala je.

Inicijativa triju mora

Grabar-Kitarović predstavila je također Inicijativu triju mora koja okuplja 12 srednjoeuropskih zemalja, na čelu s Hrvatskom i Poljskom, u cilju jačanja gospodarske i političke suradnje putem razvoja energetske, prometne i telekomunikacijske infrastrukture.

Naglasila je da zemlje srednje Europe imaju velik gospodarski potencijal i da bi zajedno mogle imati BDP veći od Kanade ili Ruske Federacije.

"Naš cilj je izgradnja snažnije kohezije Europske unije i cijelog europskog kontinenta (...)", kazala je.

Istaknula je da prvi planovi predviđaju provedbu gotovo 150 projekata ukupne vrijednosti veće od 45 milijardi eura, a kao primjer je izdvojila plutajući LNG terminal na Krku, koji bi trebao pridonijeti smanjenju ovisnosti europskih zemalja o samo jednom dobavljaču plina i osigurati sigurnost opskrbe za srednju i jugoistočnu Europu.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna