"Cijene su nakon uvođenja eura porasle samo 0,25 posto"

"Cijene su nakon uvođenja eura porasle samo 0,25 posto" Izvor: Zarko Basic/PIXSELL

Uvođenjem eura Hrvatska bi imala višestruke koristi uz kratkotrajne, male troškove, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u Bjelovaru pred gospodarstvenicima.

Statistika pokazuje da su u zemljama koje su posljednje uvodile euro cijene porasle samo za 0,25 posto. "Ako bi inflacija bila 0,6 %, a te godine 0,8 % zbog uvođenja eura i konverzije, to je mali porast cijena i jednokratan, jer se događa u prvoj godini nakon uvođenja", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić, piše HRT.

Analize HNB-a pokazuju da bi uvođenje eura smanjilo kamatne stope i uklonilo tečajne rizike. "Znamo da je oko 75% štednje u euru i da je oko 2/3 kredita vezano uz euro što predstavlja visoki tečajni rizik ako domaća valuta deprecira. Ako padne vrijednost kune realna vrijednost duga raste. Uvođenjem eura taj problem se rješava jer su prihodi i dug u istoj valuti", istaknuo je Vujčić.

Savjet HNB-a: Nastavljaju se povoljna kretanja u javnim financijama

U posljednjem tromjesečju 2017. godine nastavljen je rast gospodarske aktivnosti, no blažim intenzitetom u usporedbi s ostvarenjima u prethodnom dijelu godine, priopćeno je u srijedu iz Hrvatske narodne banke (HNB), nakon današnje sjednice Savjeta HNB-a. Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici razmotrio recentna novčana i gospodarska kretanja, kao i analizu financijske stabilnosti, a obaviješten je i o stanju u bankovnom sustavu te o pokazateljima njegova poslovanja za devet mjeseci protekle godine. Savjet HNB-a donio je i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

U posljednjem tromjesečju 2017. nastavljen je rast gospodarske aktivnosti, no blažim intenzitetom u usporedbi s ostvarenjima u prethodnom dijelu godine. Istovremeno, tržište rada obilježio je daljnji pad nezaposlenosti i naglašeno intenziviranje tromjesečne stope rasta broja zaposlenih, kaže se u priopćenju. Dodaje se kako su potrošačke cijene u prosincu pale na mjesečnoj razini za 0,3 posto, ponajviše zbog sezonskog pojeftinjenja odjeće i obuće, dok je na godišnjoj razini inflacija iznosila 1,2 posto.

HNB je, kako se podsjeća, u prosincu i početkom siječnja otkupom deviza od banaka ublažio pritiske na jačanje kune, čime je dodatno porasla ionako vrlo visoka kunska likvidnost domaćih kreditnih institucija. "U takvim su se uvjetima kamatne stope na kredite banaka nastavile postupno smanjivati. Plasmani poduzećima i stanovništvu u prosincu su blago ubrzali svoj godišnji rast, dok su se plasmani kreditnih institucija središnjoj državi značajno smanjili nakon otplate kredita cestarskih poduzeća. Neto inozemni dug domaćih sektora povećao se u listopadu i studenom, nakon snažnog pada tijekom ljetnih mjeseci", kažu u HNB-u.

Ističu kako dostupni fiskalni podaci za drugu polovinu 2017. godine upućuju na to da su nastavljena povoljna kretanja u području javnih financija, odnosno da je poboljšan saldo opće države i smanjen udio duga opće države u BDP-u. Savjet HNB-a suglasio se s odlukom nadzornog odbora Kreditne banke Zagreb da predsjednik i članica uprave te banke i nadalje budu Boris Zadro i Nataša Jakić Felić, kao i s prijedlogom nadzornog odbora Primorske banke Rijeka da predsjednik uprave te banke postane Mario Pilat, kaže se u priopćenju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Tagovi: Boris Vujčić , HNB

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna