"Nisam ni Tata Agrokora, niti svemogući kadrovik"

"Nisam ni Tata Agrokora, niti svemogući kadrovik" Izvor: N1

Na današnjoj sjednici saborskog Istražnoga povjerenstva za Agrokor nastavljeno je saslušavanje svjedoka, a prvi na redu je bio bivši hrvatski premijer Franjo Gregurić. Svjedočiti je trebao još jedan bivši prvi čovjek Vlade - Zlatko Mateša, ali njega danas povjerenstvo neće vidjeti.

Naime, na početku sjednice predsjednik povjerenstva SDP-ov Orsat Miljenić kazao je da Zlatko Mateša danas neće doći jer je na službenom putu.

Pred zastupnike prvi je kao svjedok sjeo Franjo Gregurić, a nakon što mu je Mostov Nikola Grmoja uputio pitanje kada je ušao u HDZ, krenulo je "raspravljanje" o važnosti tog pitanja i njegovoj povezanosti s temom između njega i HDZ-ova Milijana Brkića. 

Povjerenstvo nije formirano da bi istražilo aktivnosti političke stranke, upozorio je Brkić te je Grmoju opomenuo da se drži poslovnika i da raspravlja o Agrokoru, a ne HDZ-u na što je Miljenić podsjetio da se istražuje političku sliku u kojoj je izrastao koncern, no zamolio je Grmoju da preformulira pitanje.

"1990. primljen sam u HDZ na prijedlog Franje Tuđmana, nema tu nikakvih tajni", kazao je Gregorić koji je i sam na početku izrazio skepsu oko važnosti tog pitanja kazavši najprije: "Vrlo interesantno pitanje moram priznati, ako je to centar ispitivanja za Agrokor ..." 

Podsjetimo, treći predsjednik Vlade RH Franjo Gregurić bio je premijer od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. godine, a zanimljivo je čuti što će sve reći nakon što je još prošli tjedan nazvao "potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom" svjedočenje predsjednika druge Vlade RH Josipa Manolića, koji ga je u svome iskazu pred saborskim Istražnim povjerenstvom za Agrokor prozvao odgovornim za kriminal u pretvorbi i privatizaciji dok je bio na poziciji. 

Na Manolićev iskaz podsjetio ga je i Grmoja, a Gregurić odvratio: "Žao mi je za gospodina jer u njegovoj dobi ga pamćenje dobro služi, ali je pobrkao vladu demokratskog jedinstva jer je nju vodio Valentić, a ne ja". Doadao je i da privatizacija društvenih poduzeća traje i danas. Jesu li se u tim procesima pojavljivali pravi ljudi, drugo je pitanje, istaknuo je. 

Moram reći da za čitavo to vrijeme smo vodili brigu o tome da stvorimo uvjete za međunarodno priznanje. Nama tada ni na kraj pameti nije bila briga za ovo što me pitate nego briga za izbjeglice i kako da nahranimo i naoružamo vojsku. Ja sam bio u nadzornim odborima nakon toga i nijedna nije propala u kojima sam bio, ustvrdio je Gregurić.


Svi procesi su dobili zeleno svjetlo Fonda za privatizaciju, ali druga je stvar što se nisu uvijek pojavili pravi poslovni ljudi. Vi na Trgovačkom sudu možete vidjeti za svaku tvrtku kada je i za koliko novca kupljena. Ako postoji moja politička odgovornost onda je ona za vođenje ratne vlade, smatra Gregurić.

Kako to da su neki izabrani da bi dobili kredite koji su bili nenamjenski potrošeni, kako to da su neki u samo tri četiri godine posali vlasnici tolikih tvrtki, je li svatko mogao dobiti takve kredite, kako su birani oni koji će dobiti povoljne kredite i je li tu bilo pogodovanja, zanimalo je Grmoju.

Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa. U moje doba ni jedna privatizacija nije provedena. Mene prati istočni grijeh oko privatizacije, ali nema ni jednog argumenta koji bi pokazali da sam ja kriv, ustvrdio je Gregurić dodavši da sada ispada da je on bio svemoguć.

Ako vi niste krivi, onda nam recite imena ljudi koji su odgovorni za ono što se događalo, poručio je Grmoja. "Mislite da sam ja svemogući, da sam sve mogao. Financijske tokove nije mogao kontrolirati Franjo Gregurić nego banke. Koga da ja imenujem? Imate podatke sa sjednica Sabora, poručio je Gregurić nakon što je Grmoja od njega zatražio da navede imena ljudi koji su pomagali Ivici Todoriću da dođe do tvrtki. 

Pitao je Grmoja Gregurića i je li on doveo Todorića u poslovni prostor u centru Zagreba, u prostor Astre u kojoj je radio, a Gregurić je odgovorio: "Nisam sudjelovao niti u jednoj poslovnoj akviziciji gospodina Todorića".

Grmoju je zanimalo i otkad Gregurić poznaje Todorića i je li bio s njim u kontaktu u vrijeme obnašanja svojih funkcija. "Da, poznajem Ivicu Todorića, iz poratnog perioda, ali niti u jednoj njegovoj poslovnoj transakciji nisam sudjelovao ni savjetom, niti pomoći, niti sam bio i u jednom NO-u".

"Većina njegovih firmi nastajala je nakon 1992. i mog odlaska iz Vlade. Razočaran sam i sam time što se dogodilo, ali on je isto tako digao i veliki dio proizvodnje", podsjetio je Gregurić.

Nikola Grmoja, Ivan Vilibor Sinčić Izvor: N1

Grmoja ga je podsjetio na intervju koji je dao 1996. i na pitanje o tome kako to da su pojedinci dobivali povlaštene kredite koje su nenamjenski trošili, no bivši premijer nije odgovorio na to pitanje i poručio je da se tu radi o tržištu. Dati decidirani odgovor je besmisleno. Pitajte poslovne banke koje su davale kredite. Vi inzistirate da kažem je li to Ivan ili Pero. Ja ne znam pod kojim uvjetima je Todoriću odobren kredit, istaknuo je.

Grmoja je potom citirao izvatke iz Manolićeve knjige u kojoj Manolić navodi da je dolazak vlade nacionalnog jedinstva značio dolazak tehnomenadžerske ekipe i da su sudjelovali u svim bitnim gospodarskim procesima i preuzeli bitne kompanije. 'Ja ne želim komentirati Manolića jer čitav način njegovog rada i za vrijeme vlade u kojoj sam bio nikada nije bilo pitanje zašto je otišao na mjesto šefa službe za sigurnost. Tada je postojala opasnost da se diskreditira vlast. Njega sjećanje malo usmjerava u drugom pravcu, kazao je Gregurić, a Grmoja je predložio da se sučeli Manolića i Gregurića.

Dok se Maras i Miljenić svađaju, Gregurić ne želi odgovarati na pitanja

Nakon Grmoje pitanja je krenuo postavljati SDP-ov Gordan Maras, koji je tražio da Gregurić opet kaže kada je ušao u HDZ, a pritom je došlo do rekacije i žustre rasprave ne samo između HDZ-ovih članova povjerenstva s Marasom, nego i opet između njega i Miljenića pri čemu je Maras prozvao stranačkog kolegu da je blagonaklon prema HDZ-u i dozvoljava im da prijavama za kršenje poslovnika korigiraju pitanja.

Orsat Miljenić, Gordan Maras Izvor: N1

I HDZ-ova i SDP-ova vlast jednako odgovaraju za stvaranje Todorićeva carstva

Maras je, između ostalog, pitao Gregurića je li bio svjestan da je 90-ih vladao crony kapitalizam, ortački kapitalizam. Mi smo izlaskom iz socijalizma u tržišnu ekonomiju imali tešku i odgovornu zadaću. Propusta uvijek ima, ali ne takvih koji bi ugrozili temeljne ciljeve, odgovorio je Gregurić. Kazao je da je točno da je nakon 1992. bilo ljudi koji su iskoristili priliku i da su stekli imovinu kojom nisu znali upravljati, ali je opet naglasio da u njegovo vrijeme (1991. i 1992.) sumnjive privatizacije nije bilo.

Pojavila se mantra od 200 bogatih obitelji. Nikada to Tuđman nije rekao kazao je Gregurić i poručio Marasu da koliko ga god on bude pitao je li bio svjedstan kriminalnih epizoda u privatizaciji, da mu toliko puta neće odgovoriti. 'Vi uporno inzistirate na nečem što se događalo poslije mog odlaska s vlasti', kazao je Gregurić.

Želite mojoj vladi natovariti nešto što se dogodilo nakon nje, što se Todorića tiče, nije bilo govora o stvaranju njegova carstva, to je sve bilo poslje 2000. godine, tu su odgovorne i HDZ-ova i SDP-ova vlast, ja nikad nisam čuo da je Tuđman govorio o 200 bogatih obitelji, ustvrdio je Gregurić.


Vrlo ste iskusan čovjek, znali ste kako se zakonodavstvo priprema ii pitam vas jeste li bili svjesni da se stvara podloga da ograničen krug ljudi stekne veliku imovinu, upitao je Maras Gregurića, koji je odvrati: "Nisam na sudu da odgovaram na takav način, nitko tada nije razmišljao o tome tko će i na koji način nešto kupiti nego kako nahraniti 600.000 ljudi.

Koliko god me puta pitali ja vam neću dati drugačiji odgovor, rekao je Gregurić pa Marasa i povjerenstvo uputio da potraže odgovore u periodu nakon 1995. godine. Maras ga je podsjetio da su Unikonzum i Zvijezda privatizirani prije 1995. godine i da ni jedna tvrtka u sastavu Agrokora nije privatizirana za vrijeme SDP-ovih Vlada.

Potom ga je pitao je li Zagrebačka banka bila u vlasništvu države u vrijeme njegove Vlade, a Gregurić je odgovorio da se ne sjeća te je nakon što je Maras i dalje inzistirao na tome kazao: "Neću vam odgovoriti više ni na jedno pitanje". Miljenić ga je upozorio da može biti kazneno gonjen zbog toga i pozvao da "donese pravu odluku".

Rekli ste da mislite da je slom Agrokora kazna Andreju Plenkoviću zbog politike u Ukrajini, podsjetio je Maras Gregurića i zatražio ga da objasni što je mislio te je pitao Gregurića je li moguće da Plenković želi prebaciti Agrokor američkim fondovima. Nisam rekao da je to kazna, ali mislim da je takva politika bila pogreška. Kao čovjek koji je dugo radio u Rusiji znam da je to osjetljivo pitanje. Veliki krediti koje je Sberbanka dala Agrokoru, ti će krediti ostaviti duboke posljedice. Mislim da s Rusima treba pregovarati oko reprograma tih kredita, ali o tome ja ne odlučujem, niti sam o tome s ikim razgovarao, rekao je Gregurić.

Povjerenstvo za Agrokor Izvor: N1


HNS-ova Stjepana Čuraja zanimalo je ima li Gregurić saznanja o pogodavanju državnih tijela Agrokoru, a Gregurić je rekao da ne zna.

HDZ-ov Ante Babić pitao je je li Agrokor kupovao poduzeća gotovinom ili kreditima. 'Probajte shvatiti da smo mi tih godina bili u teškom ratu. Svake godine sam dolazio u firmu, u vladu - u sedam ujutro, a odlazio u deset navečer. Što se mene tiče, takvih saznanja nemam. Babić ga je podsjetio i na navode jednoga od ministara u vladi nacionalnog jedinstva akademika Zlatka Baletića da su većina u tadašnjim poduzećima bili bivši članovi komunističke partije. Gregurić je rekao da se ni toga ne sjeća te podsjetio da je većina ljudi u vlasti i vojsci bili u partiji što ne znači da nisu domoljubi.

Babić ga je na to pitao je li bio član partije. Ja sam to javno rekao u Saboru za govornicom rekao da sam bio član Partije i da se ne stidim toga. Svi naši generali od Tusa i Agotića, bili su članovi partije. Oni su nam svojim znanjem dali ono što nismo imali, podsjetio je Gregurić.

Milijan Brkić Izvor: N1


Za vrijeme vašeg mandata Agrokor je kupio Jamnicu, Agroprerada je kupila lovno gospodarstvo Moslavina - jeste li znali nešto o tome, pitao je Gregurića HDZ-ov Milijan Brkić.

Gregurić je podsjetio da je tada bilo ratno vrijeme i da predsjednik vlade nije bio upoznat sa svakim detaljem koji se odvijao na terenu. Bilo nam je bitnije smjestiti izbjeglice koji su recimo išli iz Iloka, rekao je Gregurić.

Brkić ga je pitao i ima li informacija da je Tuđman vršio pritisak na Vladu ili njega vezano uz pretvorbe poduzeća. Niti tada niti kasnije pokojni predsjednik nikad nije razgovarao s nikim o tome, ustvrdio je Gregurić.

Znate li je li Todorić 1991. kredit od Zagrebačke banke dobio prije nego je kreditni odbor to odobrio, pitao je Brkić Gregurića, a on odgovorio da ne zna, a kada ga je Brkić pitao tko je bio odgovoran za nadzor kreditnih institucija, kazao je da su to bili Ministarstvo financija i HNB.

Ni tada ni kasnije nikada u mom prisustvu predsjednik Tuđman nije govorio da nekome treba nešto dati ili pogodovati, kazao je Gregurić.

Na pitanje je li tada bio na sjednicama najviših tijela HDZa i je li se na tim sjednicama raspravljalo o privatizaciji tvrtki u sustavu Agrokora. 'Nikada ni na jednom političkom skupu stranke nije bilo govora o firmama i da se nekome pogoduje, kazao je, a upitan kako gleda na privatizaciju priznao je da to nije bilo najsretnije koncipirano u vrijeme rata te da je u vrijeme mira trebalo pristupiti procesu revalorizacije.

Stjepan Čuraj Izvor: N1


SDP-ova Orsata Miljenića zanimalo je je li ikada sudjelovao u sastancima na kojima se razgovaralo o privatizaciji firmi posebno onih u sastavu Agrokora, a Gregurić je kazao da nije bio nazočan na takvim sastancima te da takvih sastanaka nije ni bilo.

Upitan smatra li da je bilo moguće da nastane koncern Agrokor u ovom obimu bez sprege s politikom, Gregurić je podsjetio u dva navrata odgovorio da je postojao sustav koji je trebao regulirati te procese. Sigurno da krupne projekte koji su odobravani da su u upravnim vijećima sjedili ministri. Je li i na koji način netko bio u sprezi, to ne mogu komentirati, kazao je Gregurić.

U drugom krugu pitanja Grmoja je prozvao Gregurića za iznošenje netočnih navoda: "Do 25. 11. 1995. bili ste premijer, potpredsjednik Vlade i savjetnik predsjednika za gospodarska pitanja, a u tom periodu s privatizirani Ledo, Zvijezda, Unikonzum ...", ustvrdio je Grmoja. Gregurić mu je odgovorio da se kao savjetnik predsjednika bavio odnosima s BiH, a Grmoja je podsjetio da ga zovu Tata Agrokora, naime, Agrokoru je dodijeljen prostor Astre upravo kad je Gregurić bio direktor Astre.

U pravu ste, neki me nazivaju tako, a neki me nazivaju i svemogućim kadrovikom, oboje je neistina. Ja nemam nikakav upliv ni u politici ni u privatnom životu ekipe koja je danas na vlasti. Ja sam iz Astre otišao prije nego što se išlo u prodaju prostora, rekao je Gregurić.

Maras je pak podsjetio da su ključni ljudi u privatizaciji bili Zlatko Canjuga i Ivić Pašalić - povjesničar i doktor - kao savjetnici predsjednika Tuđmana. Kako to, kako tumačite to da su Canjuga i Pašalić savjetovali Tuđmana, a ljudi koji su imali veze s gospodarstvom nisu, zanimalo je Marasa.

U kreiranju odabira ljudi u nadzornim odborima i upravnim vijećima nisam sudjelovao. Nelogičnosti ima, ali nisam sudjelovao u tome, kazao je Gregorić.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.

Komentara 9

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Građanin

Maras je zaboravio pitati Gregurića što je ručao, a Grmoja koji broj cipela nosi. Ej, a gdje su Pernar, Bulj i Culej?

0 0

Porec Istra

Treba otvorit goli otok ali sreca sto ih imamo1224 jer u ovoj drzavi malo bi nam bio samo on

1 0

101+ 1

Igrokaz, 1991. Franjo Tudjman je preuzeo ulogu Boga u Hrvatskoj odlucivao je o zivotu i smrti, Hrvataska je tada bila HDZ a HDZ je bio Franjo Tudjman. Svaki hrvat koji se suprostavio misljenju F. Tudjamna nije dobro prosao, kusao je vrucu juhu.

6 1

* Sva polja su obavezna