VELIKO ISTRAŽIVANJE Čini li religija više štete nego koristi

VELIKO ISTRAŽIVANJE Čini li religija više štete nego koristi Izvor: Pixabay

Anketa je provedena među odraslim ispitanicima mlađima od 65 godina u 23 zemlje diljem svijeta

Istraživanje Ipsos Global @dvisor u sklopu kojeg je obavljeno 17.401 razgovora između 24. lipnja i 8. srpnja među odraslima u dobi između 18 i 64 godine u SAD-u i Kanadi te između 16 i 64 godina u svim ostalim zemljama, pokazalo je zanimljive rezultate.

Čak 49 posto ispitanika u novoj globalnoj studiji slaže se da religija čini više štete nego koristi u svijetu, a 51 posto se ne slaže, pokazala je anketa Ipsos Global @dvisor, provedena među odraslim ispitanicima mlađima od 65 godina u 23 zemlje diljem svijeta, a zemlje u kojima se vjeruje da religija čini više štete nego koristi nalaze se uglavnom u zapadnoj Europi te Indiji i Australiji.

Belgijanci se tu posebno ističu (68 posto), a slijede ih Njemci, Španjolci i Australci (63 posto). Japanci najmanje vjeruju da je religija nanijela više štete nego koristi (26 posto), a slijede Rusija i Južna Koreja (36 posto).

Kada je riječ o važnosti religije za moralnost u životu njihove zemlje, u prosjeku 50 posto ispitanika u 23 zemlje slaže se da su religijske prakse važan čimbenik. Indija i Južna Afrika se najmanje slažu s time (78 i 76 posto), a Japan (15 posto) i Švedska (31 posto) se najmanje slažu.

Unatoč globalnoj podjeli kada je riječ o važnosti religije, većina ljudi se slaže oko religijske tolerantnosti. Gotovo tri četvrtine (74 posto) kaže da se osjećaju "potpuno slobodni" pored ljudi koji imaju drugačija vjerska uvjerenja od njihovih. Južna Afrika (90 posto), Srbija (89 posto) i SAD (88 posto) zemlje su s najviše onih koji se osjećaju ugodno s ljudima dugih vjerskih uvjerenja. Najmanje ih je u Japanu (58 posto), Belgiji (62 posto) i Francuska (63 posto) premda je velika većina onih koji se osjećaju zadovoljno.

Ipsos Puls, istraživanje, religija Izvor: Ipsos Puls

Ipsos Puls, istraživanje, religija Izvor: Ipsos Puls

Samo 16 posto je onih koji diljem svijeta kažu da gube poštovanje prema ljudima kad kažu da nisu religiozni, a najviše ih je u Indiji (46 posto) i Turskoj (24 posto), a najmanje u Mađarskoj (šest posto) i Švedskoj (sedam posto) .

Što se tiče ostalih zanimljivosti iz istraživanja, najviše je onih u Indiji i Južnoj Africi, koji će se složiti s tvdnjom da ih njihova vjera definira kao osobu (70 i 66 posto), a najmanje u Japanu (14 posto) i Švedskoj (17 posto) te Velikoj Britaniji i Francuskoj (23 posto).

Samo trećina ispitanika (32 posto) smatra da su religiozni ljudi bolji građani, s time će se složiti u Indiji najviše (62 posto), a slijede ih ljudi iz Južne Afrike i Brazila (54 posto) dok se s time neće složiti ljudi u Japanu (11 posto), Švedskoj (13 posto) i Francuskoj (16 posto).

Pitamo vas za vaše mišljenje - čini li religija više štete ili koristi?



N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 21

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

SF/SN

Čestitam. Dugo nije bilo ovako lijepih komentara. Samo tako. Budite zdravi.

6 0

igorN

kažu religiju su izmislili bogataši-tajkuni da muljaju sirotinju i tako dvije tisuća godina sa uspijehom? patite se na ovom svijetu što više da bi uživali na onom???? ili novac je bog na cijeloj planeti!

4 1

Josip Cmrečnjak

Mislim da je na temu mjesta i uloge religije u 21. stoljeću najbolju knjigu napisao nedavno preminuli američki fizičar Victor J. Stenger. Knjiga je naslovljena God: The Failed Hypothesis: How Science Shows That God Does Not Exist. Tamo se zapravo argumentirano pokazuje da je religija (uključujući i mnogobrojne mitove i kultove) samo jedan od pokušaja opisivanja i shvaćanja svijeta, univerzuma i moralnih odnosa između ljudi. Danas znanosti (tvrde: fizika/ kemija/ biologija/astrofizika i mekane: filozofija/sociologija/politologija) sve više pokazuju da se religijsko viđenje svijeta više ne može održati kao valjano i mjerodavno. U tom smislu u svijetu, a ponajviše u razvijenim zemljama, sve više pada postotak religioznih osoba. Dakako, potaknute tom činjenicom religijske institucije još više napadaju svjetovnu paradigmu koja nezadrživo nagriza magično viđenje i shvaćanje svijeta i čovjeka. U narednom razdoblju svjedočit ćemo mnogim napadima fundamentalista u javni prostor. Fundamentalisti neće naprosto dopustiti da njihova zastarjela paradigma ode (zasluženo) u ropotarnicu povijesti.

5 0

* Sva polja su obavezna