Hoće li Sabor napokon izglasati povjerenstvo i ustavne suce?

Hoće li Sabor napokon izglasati povjerenstvo i ustavne suce? Izvor: N1

Nakon političkog dogovora HDZ-a i SDP-a oko redoslijeda i načina glasovanja o istražnom povjerenstvu za Agrokor i ustavnim sucima, Sabor bi u srijedu konačno trebao glasovati o te dvije točke koje su u više navrata, zbog uzajamnog nepovjerenja dviju najvećih stranaka, bile prolongirane.

Zastupnici bi potom trebali raspraviti i prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prema dogovoru koji su u utorak objavili čelnici zastupničkih klubova SDP-a i HDZ-a Arsen Bauk i Branko Bačić, prvo bi se trebalo glasovati o povjerenstvu koje bi s radom počelo 30. listopada i izboru članova povjerenstva, potom bi trebalo pomaknuti datum stupanja na snagu izbora sudaca Ustavnog suda s obzirom na to da se u postojećoj odluci navodi datum 21. srpnja. Novim amandmanom definiralo bi se da suci Ustavnog suda stupaju na dužnost dan nakon donošenja odluke u Saboru i potom bi se poimenično trebalo glasovati o svakom od tri kandidata za ustavne suce posebno - Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu.

"Konačnom dogovoru" prethodila je višemjesečna saga

Ovom, kako su ga nazvali Bauk i Bačić, "konačnom dogovoru", prethodila je višemjesečna saga na temu istražnog povjerenstva i ustavnih sudaca.

SDP na saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor insistira još od proljeća, Vladajući HDZ je najprije tvrdio da će podržati inicijativu za osnivanje povjerenstva, zatim je promijenio mišljenje, a onda ipak pristao na njegovo osnivanje.

SDP je pak odgovarao ultimatumom - ili će se osnovati istražno povjerenstvo, ili SDP neće podržati već dogovoreno imenovanje trojice sudaca Ustavnog suda.

Iz HDZ-a nikako nisu htjeli da se osnivanje povjerenstvo za Agrokor vezuje uz izbor ustavnih sudaca, a 'zaškripilo' je i oko redoslijeda kojim bi se trebalo glasovati. HDZ je tražio da se najprije glasuje o sucima, a svoje su nepovjerenje prema SDP-u kao 'nesigurnom partneru' ovih dana po medijima obrazlagali time da nemaju jamstva kako će u toj stranci tridesetak zastupnika glasovati za ustavne suce, za koje je potrebna dvotrećinska većina.

Po njihovoj ocjeni "Klub SDP-a u posljednje vrijeme uopće ne funkcionira". Argument za to im je i činjenica da su SDP-ovci u petak za predsjednika Povjerenstva, mjesta koje je prema zakonu pripada oporbi, odredili Franka Vidovića, a onda od toga odustali i odabrali Orsata Miljenića.

Bačić je novinarima u utorak rekao da HDZ nije popustio, nego im je od prvog dana bilo važno izabrati ustavne suce, za što im je trebao partner. Zaključio je da su "pobijedili svi jer su izabrani suci i osnovano je povjerenstvo, pa ne vidi ni poraženog niti pobjednika".

Opsežan dnevni red, prva točka Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave

Pred zastupnicima do kraja ovog tjedna stoji i opsežan dnevni red od 15-tak točaka, a prva od njih je prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Njime se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija, a namjerava se definirati i sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga.

Prema prijedlogu, prihod od poreza na dohodak u cijelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju postaje prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a u 2016. godini je iznosio 368,8 milijuna kuna. Nadalje, 16 posto udjela u porezu na dohodak koji je do sada namjenski korišten za financiranje decentraliziranih funkcija kroz sredstva pomoći, što je u 2016. godini iznosilo 1,6 milijardi kuna, prepušta se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, uspostavlja se novi model fiskalnog izravnanja koje se financira iz 17 posto udjela u porezu na dohodak.

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak trebala bi biti pojednostavljena u odnosu na postojeću, s obzirom da je Zakonom utvrđena jedinstvena raspodjela na način da je udio općine, odnosno grada u ukupnom prihodu od poreza na dohodak 60 posto, udio županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije šest posto te udio za fiskalno izravnanje 17 posto.

U Vladi drže kako će ukupni neto efekt predloženog zakona biti 1,4 milijarde kuna

Nedostatak osnovne raspodjele poreza na dohodak je u tome što se primjenjuje na samo 207 jedinica lokalne samouprave, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, dok 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja, a 50 jedinica lokalne samouprave je na području otoka. Niti jedna od 349 jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, ne izdvaja u fond za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Županijama s područja 299 jedinica lokalne samouprave, od čega su 264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica brdsko-planinskog područja, pripada svega 12 posto udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak što znači da niti jedna županija nema udio u porezu na dohodak od 16,5 posto sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.


Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Uopće me više ne zanima...hoće ili neće nama se isto piše... idemo u p.m.

0 0

Feferon Ljuti

Farsa. Svi skrivaju svoju odgovornost kao zmija noge

1 0

* Sva polja su obavezna