Od 2006. na dražbi završilo gotovo 22 tisuće nekretnina

Od 2006. na dražbi završilo gotovo 22 tisuće nekretnina Izvor: Pixabay

Kad je Vlada u srpnju poslala u Sabor izmjene Ovršnog zakona, što je zapravo bio Mostov prijedlog, premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se na jesen razmotri donošenje potpuno novog ovršnog zakona.

No, kako su od potvrde tih izmjena u Saboru prošla tek dva mjeseca, pa je teško procjenjivati i njihove učinke, u Vladinim krugovima zasad nitko ne govori o izradi novog zakona. Problem ovrhe nekretnina bila je jedna od dominantnih tema na parlamentarnim izborima 2012. i 2015. godine, na posljednjim predsjedničkim izborima te na izvanrednim izborima 2016. godine. Posljedica je toga i to da je Hrvatska u posljednjih 20 godina donosila tri ovršna zakona, s time da su se prva dva mijenjala pet puta, a posljednji iz 2012. godine samo dva puta, piše Novi list.

Ovrhe nekretnina na političkoj su sceni istisnule druge teme, no je li i u stvarnosti doista nastupilo zatišje po tom pitanju? Statistiku o nekretninama koje su završile na dražbi sada je teže pratiti jer se očevidnik vodi u dvije institucije, Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za predmete koji završavaju prema starim pravilima i u Fini za nove slučajeve ovrhe i stečajeva od 2015. godine. Trenutačno se prema podacima Fine na dražbi prodaje 569 kuća i 298 stanova, od ukupno 2.338 nekretnina koliko ih je oglašeno za prodaju zbog ovrhe. No, još uvijek dio evidencije vodi i HGK, koji je samo u ovoj godini u svoj očevidnik, za predmete započete prije 2015. godine upisao 439 kuća i 495 stanova.

Iako godišnje i dalje više od po tisuću kuća i stanova završava na bubnju, čini se da je najgore bilo u razdoblju od 2011. do 2014. godine, u vrijeme najjače gospodarske krize, kad je dražbi znalo biti godišnje i po dvije tisuće kuća i 1.200 stanova. I dok je HGK dostavio precizne podatke po godinama za sve nekretnine i pokretnine koje su završile na dražbi od 2006. godine do danas, a po zakonu su trebale završiti u njihovom očevidniku, Fina je izvijestila samo o trenutnom broju predmeta u očevidniku.

No, iz toga se, u kombinaciji s podacima HGK-a, može izvući podatak da je od 2006. godine do danas u Hrvatskoj na dražbi završilo 21.859 kuća i stanova. Iako je riječ o nekretninama koje se prodaju jer su ih vlasnici izgubili u postupku ovrhe i stečaju, najvećim dijelom one pripadaju fizičkim osobama, a ne tvrtkama. Tako je u više od 11 godina na bubnju završio veći broj kuća i stanova nego što ih prema popisu stanovništava iz 2011. godine ima Ličko -senjska županija.

Naime, ta je županija 2011. godine imala 19.343 stambene jedinice za stalno stanovanje. Broj kuća i stanova koji je završio na bubnju veći je od polovice svih stambenih objekata koje ima cijela Karlovačka ili Dubrovačko-neretvanska županija. Istovremeno su u Rijeci popisivači zabilježili 62.708 takvih objekata, što ne znači da su svi bili stalno nastanjeni, što znači da bi, da su sve nekretnine koje su završile na dražbi bile smještene u Rijeci, čak trećina stambenog fonda bila na bubnju.

Statistika HGK-a otkriva i da je ta institucija u svome očevidniku zabilježila dražbu za 2.008 zgrada, pa iako nije potpuno jasno je li baš u svakom slučaju riječ o stambenim zgradama, za pretpostaviti je da je među njima jedan dio onih koje su izgubili investitori, a preuzele banke koje su ih financirale kad više nisu mogle računati na otplatu kredita.

Vlasnici su se morali oprostiti i od 38 hotela, 28 restorana, s tim da se trenutačno, prema Fininom očevidniku, najavljuju dražbe za četiri hotela i jedan restoran. Prodaje se i 14 maslinika, od kojih je najveći vrijednosti od čak 9,87 milijuna kuna, onaj u Mokošici. No, trenutačno se za njega nudi 2,46 milijuna kuna, a opis otkriva da nije riječ o 4,6 tisuća četvornih metara tvrtke Aeternum koja je završila u stečaju i da ono uključuje osim maslinika i šumu te građevinsko zemljište, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Tagovi: ovrha , nekretnine

Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Gargamel

22.000 x cca 3 člana = cca 66.000ljudi na ulici....'bravo' za tvorce takvog zakona čitaj Šeks, Miljenić, potpisali ih sazivi Sabora, Sanader, Kosor, Milanović, Leko i Predsjednici Mesić i Josipović...nikome se od njih nije činilo da je zakon loš i nepravedan i da nije u sladu s EU praksom!

0 0

Feferon Ljuti

Tihi ubojica RH

0 0

* Sva polja su obavezna