Stanovi bivših radnika TLM-a na bubnju

Stanovi bivših radnika TLM-a na bubnju Izvor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

'Kroz sve ove godine svako malo sam tražio da mi omoguće otkup, ali nikada nisam dobio odgovor', kaže Lučev, koji živi od 3000 kuna mirovine, a mjesečno 1000 kuna otplaćuje kredit. Stan bi mogao otkupiti za 35.000 eura, ali je to iznos koji nikako ne može namaknuti.

Za malo više od dva tjedna u Šibeniku bi mogla eksplodirati prava socijalna bomba. Čak 43 obitelji bivših radnika Tvornice lakih metala (TLM), koji su danas u poodmakloj životnoj dobi i slabijeg imovinskog statusa, prijeti da će završiti na ulici. Radi se o ljudima koji su radni vijek proveli obavljajući fizičke poslove u tvornici i do ožujka ove godine vjerovali da ih je TLM stambeno zbrinuo.

No, umjesto s mirnom starošću suočili su se sa spoznajom da su im domovi dio stečajne mase TLM-a i da idu na bubanj. Stanovi su procijenjeni, određena im je tržišna vrijednost, otvorena javna dražba, a rok za podnošenje ponuda istječe 19. rujna. Iz sredstava dobivenih od prodaje radničkih stanova namirit će se glavni vjerovnici TLM-a, a to su državne firme - Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske šume, Hrvatske vode te još Adrial plus.

Natječaj

- U TLM-u sam se zaposlio 1973. godine. Pune 22 godine sam bio pomoćnik na valjku, pa upravljač valjka do 1998., kada sam otišao u invalidsku mirovinu. Firma je 1989. raspisala zadnji natječaj za stanove i tada sam ostao peti na listi. Imao sam sve uvjete za stan, od radnog staža do toga da sam imao ženu i dvoje djece, ali stanova više nije bilo - kaže 67-godišnji Marijan Lučev za Jutarnji list, čiji je stan također na bubnju. Novu priliku za stan je dočekao 1991. godine, kada mu je TLM-ova Komisija za raspodjelu stanova uz preporuku sindikata dodijelila stan na čuvanje i korištenje.

To je bio stan koji je koristio radnik srpske nacionalnosti, ali je početkom rata otišao iz Šibenika. - Tada su Srbi u različitim okolnostima odlazili, a firma je ispražnjene stanove dala drugim radnicima na čuvanje - prisjetio se Lučev, koji još čuva to rješenje. - Stalno sam kontaktirao našu pravnicu i direktora, pitao o statusu stana, a uvijek su odgovarali da ne brinem, da je to moj stan i da je sve u redu - nastavlja. Do promjene je, navodi, došlo 2007. godine, kada je TLM na temelju odluke tadašnje Vlade Ive Sanadera privatiziran.

Lučev je tada, kao i ostali “čuvari” stanova, pozvan u pravnu službu gdje mu je ponuđen ugovor o najmu na rok od pet godina. - Godine 2009. su te ugovore poništili i dali nam nove na pet godina. Kada su 2014. ti ugovori istekli, opet sam otišao u pravnu službu i pitao što dalje. Rekli su da se ne brinem, da će sve biti u redu - otkriva Lučev i kaže da je nastavio plaćati najam koji je za stan od 61 četvorni metar bio nešto manje od 400 kuna mjesečno.

- Kroz sve ove godine svako malo sam tražio da mi omoguće otkup, ali nikada nisam dobio odgovor - kaže Lučev, koji živi od 3000 kuna mirovine, a mjesečno 1000 kuna otplaćuje kredit. Stan bi mogao otkupiti za 35.000 eura, ali je to iznos koji nikako ne može namaknuti. Nema mu tko pokloniti taj novac, a nema te banke koja bi mu, s obzirom na životnu dob i nisku mirovinu, dala kredit. U istoj su situaciji svi ostali - vršnjaci i još stariji i u pravilu bolesni.

Nebriga o radnicima

Iako državna firma, TLM nije vodio brigu o radnicima niti je donio odluku da im omogući povoljan otkup stanova. Kada je 2007. godine privatiziran, nove je vlasnike bilo još manje briga za radnike. Privatizacija je bila uvod u sve veću agoniju nekadašnjeg industrijskog diva koji je prije rata zapošljavao više od 5600 ljudi i davao plaće dvostruko veće od prosjeka. TLM je na kraju završio u stečaju, a sporni stanovi dio su stečajne mase čijom će se prodajom namiriti vjerovnici.

- Imam 65 godina i mirovinu od 2600 kuna. Dragovoljac sam Domovinskog rata. U TLM-u sam radio 39 godina. Ništa nisam dobio u bivšoj državi, niti sam išta dobio kao branitelj, osim ovog stan od TLM-a iz kojeg će me sada izbaciti - rekao je drugi sugovornik, koji iz straha da si dodatno ne pogorša sudbinu nije želio govoriti pod imenom i prezimenom. Stan od 46 četvornih metara dobio je na čuvanje 1990. godine.

Kako im pomoći

- Kontaktirali smo s tim ljudima, ali je pitanje kako im Grad Šibenik može pomoći. Stanovi su imovina TLM-a u stečaju. Obratili smo se sutkinji i stečajnom upravitelju s molbom da se stanovi izuzmu iz procedure na prvom ročištu. Pisali smo i Ministarstvu branitelja budući da je ovdje riječ o velikom broju branitelja - kaže gradonačelnik Šibenika Željko Burić (HDZ), koji nema pravne instrumente za pomoć bivšim radnicima TLM-a, ali apelira na razne adrese kako bi se za njih našlo rješenje.

U priču se uključio i SDP-ov Franko Vidović, koji kaže da će od Vlade tražiti odgovornost jer je 2007. godine bila aktivni sudionik pretvorbe TLM-a. - Ni Grad Šibenik nije dobro reagirao. Morao bi biti osjetljiviji na sudbinu ovih obitelji koje su prevarene. Dat ću sve od sebe da se zaustavi postupak javne dražbe njihovih domova - kaže Vidović za Jutarnji list.

Tagovi: TLM

Komentara 3

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Luna

Nisu to samo stanovi TLM, ima ih još na stotine, ali koga briga za sirotinju (ta ista sirotinja opet glasa za one koji su ih doveli do siromaštva, a da nisu niti svjesni toga).

0 0

Gargamel

Financijski kanibalizam.

0 0

V

Uvijek kada je HDZ na vlasti (osim dva mandata) stvori se nova vojska sirotinje. To su uglavnom ljudi za koje nisu zainteresirani. Ali ti isti napusteni i ponizeni glasat ce za HDZ.

7 0

* Sva polja su obavezna