Prihvaćen prijedlog novog Zakona o braniteljima

Prihvaćen prijedlog novog Zakona o braniteljima Izvor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Na današnji dan prije 22 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Pratite tijek događaja

17:20 Vlada je u petak na svečanoj sjednici u Kninu prihvatila prijedloga novoga Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, za koji je premijer Andrej Plenković rekao da će na cjelovit i jednostavniji način regulirati sva njihova prava.

16:35 Vlada je u petak na svečanoj sjednici u Kninu donijela niz zaključaka kojima se želi gospodarski pomoći Kninu kako bi se spriječio odlazak stanovnika iz toga grada, povećala kvaliteta života i poboljšala prometna povezanost toga grada. Više o tome čitajte OVDJE.

14:15 Počela je svečana sjednica Vlade u Kninu. Otvorio ju je premijer Andrej Plenković.

Rekao je, između ostaloga, da Zakon o hrvatskim braniteljima nije samo simbolika.

Više pročitajteOVDJE.

13:55 Nakon razgovora s prvim čovjekom Knina Markom Jelićem, a riječ je o prvom susretu premijera i nezavisnog gradonačelnika, Plenković je u Kninu dao izjavu novinarima. Naveo je da se razgovaralo o tome da će Vlada početi provoditi projekte koji će poticati ravnomjeran razvoj svih krajeva, s naglaskom na nerazvijena "depriminirana" područja kakvo je kninsko.

Komentirao je Zakon o braniteljima koji će danas biti usvojen na sjednici Vlade koja će se popodne održati u Kninu te je li Vlada odustala od vraćanja INA-e u ruke države.

"Na ovom Zakonu studiozno smo radili 1,5 godinu, a njegov cilj je popuniti određene praznine ili možda korigiratii određene nepravde koje su postojale. Ne idu sve mjere od 2018., neki idu od 2019. Sve analize su pokazale da je ovakav zakon kvalitetan i fiskalno održiv", kazao je premijer.

Premijer je potvrdio da Vlada nije odustala od otkupa dionica INA-e od Mađara.

"Prodaja 25 posto udjela u HEP-u još je jedna od opcija", kazao je.

13:47 Ministrica Dalić otkrila je u Kninu je li Vlada odustala od kupovine Ine ili nije.

Više pročitajteOVDJE.

13:25 Premijer Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva i poduzetništva Martina Dalić ušli su kod gradonačelnika Knina, Marka Jelića. Jelić je premijera i ministricu dočekao ispred zgrade, a ovo je njihov prvi susret i razgovor.

12:00 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uputila je u petak čestitku povodom Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja svim hrvatskim državljanima u domovini i iseljeništvu, a posebice svim hrvatskim braniteljima i sudionicima "Oluje" te istaknula da je 5. kolovoza 1995. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti.

Više pročitajte OVDJE.

11:40 Osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić podsjetila je na sve ružno što su ljudi koji su bježali iz Hrvatske doživljavali u Srbiji.

"Događale su se jednako tužne stvari poput odlaska iz Hrvatske, očekivali su da će biti primljeni i da će biti pažnje i suosjećajnosti, ali to je sve izostalo, nije se vidjela suosjećajnost. Bio im je zabranjen ulazak u Beograd, a otvoren put prema Kosovu. Bilo je neprijateljskog raspoloženja prem njima u mjestima kojima su prolazili. Nakon toga je uslijedilo još postupaka koji su bili neprijateljski i koji se razlikuju od priče koja se danas prikazuje.

Nastupilo je vrijeme opće hajke. To je vrijeme dugo trajalo za te ljude. Onda su uvidjeli da je Srbija jedno različito kulturno područje od onog gdje su živjeli, htjeli su pobjeći i otišli su u treće zemlje s namjerom da se više nikada ne susretnu s puškama i s onim s čim su do tada živjeli.

Kandić je istaknula da je najteže obiteljima nestalih svih nacionalnosti: "Ne postoji grob da je netko postojao, već samo priča da je nesato. Obitelji čekaju više od 20 godina da se razrješe sudbine ili da dobiju priznaje da su posmrtni ostaci uništeni. Kada dođu ovi dani kada se o Oluji govori različitim jezicma, majkama i djeci nestalih očeva zajedničko je to da ne da postoji mjesto na kojem mogu postaviti cvijeće. To je jedna velika razlika između onih koji su svoju žrtve sahranili i onih koji nisu.

10:35 Zapovjednik kopne vojske, general bojnik Mate Ostović, potvrdio je da su uspješno završene pripreme za sutrašnju svečanost.

"Pokušali smo sve organizirati da sve bude veličanstveno kao što je bila i sama operacija Oluja. Sve je spremno. Do sada smo imali nastup "Krila oluje", ali smo sada htjeli malo promijeniti i dati živosti programu. Kako smo dobili nove helikoptere Kiowa, to je prilika da ih ovdje prvi put pokažemo. Mislim da je vrijeme da ovdje pokažemo naše heroje pilote koji gase ove požere", kazao je Ostović.

10:20 Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović uputila je u petak čestitku povodom Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja svim hrvatskim državljanima u domovini i iseljeništvu, a posebice svim hrvatskim braniteljima i sudionicima "Oluje" te istaknula da je 5. kolovoza 1995. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti. Više možete čitati OVDJE.

10:15 Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i izaslanica predsjednice RH Maja Čavlović u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 22. obljetnice operacije "Oluja"položili zajedničke vijence u ime Republike Hrvatske na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Plenković je naglasio je i da je u to vrijeme državnička mudrost i odvažnost prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u kompleksnim međunarodnim i sigurnosnim okolnostima, pridonijela oslobađanju ne samo većine okupiranih teritorija RH, već je značila i strateški preokret odnosa u BiH, sprečavanje nove Srebrenice u Bihaću te je zahvaljujući "Oluji" došlo do postizanja Daytonskog i Pariškog sporazuma.

U 84 sata oslobođeno 10.500 četvornih kilometara

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.

Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", u Topuskom oko 14 sati označen je kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, te 22. obljetnica vojno-redarstvene operacije "Oluja" svečano će se obilježiti u petak 4. i subotu 5. kolovoza u Kninu, u organizaciji Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih poslova.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Karl, koji Nato avioni? B2, F16 ili F117? Nevjerujem da je letilo ista osim MiG21 i mozda MI 24.

3 0

Karl

Ne pominjete Nato avione u napadu

0 4

* Sva polja su obavezna