Koji se sve političari nisu "proslavili" poznavanjem zakona

Koji se sve političari nisu "proslavili" poznavanjem zakona Izvor: Jurica Galoic/PIXSELL

Iako je Damir Krstičević odlučio ostati na funkciji ministra obrane, u cijeloj priči dajem/ne dajem ostavku zanimljivo je bilo kako je pokazao nepoznavanje procedure i zakona. Naime, Krstičević je tvrdio da je podnio ostavku, ali i da nastavlja obnašati dužnost ministra dok ga ne razriješi Hrvatski sabor.

Premda, kao što je poznato iz nedavnog slučaja smjene ministara Mosta iz vlade i već legendarne rečenice premijera Andreja Plenkovića 'Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra' – ministre ne otpušta Hrvatski sabor već premijer. U članku 6. Zakona o Vladi stoji da član Vlade podnosi ostavku predsjedniku Vlade. U idućem članku se navodi da ako predsjednik Vlade prihvati ostavku pojedinog člana Vlade, rješenje o razrješenju toga člana Vlade donosi predsjednik Vlade i o tome izvješćuje Hrvatski sabor, piše tportal

Osim Krstičevićeve izjave, ovo su još neki slučajevi, kada su državni dužnosnici pokazali visoku dozu nerazumijevanja zakona. Poput slučaja Peđe Grbina koji je prilikom referenduma o ustavnoj definiciji braka tvrdio da građani na referendumu ne mogu promijeniti Ustav, nego da tek odlučuju o pokretanju postupka promjena Ustava. Grbin je tada objašnjavao da nakon rezultata referenduma Sabor raspravlja i donosi konačnu odluku. Zapravo je želio zanijekati građanima pravo da na referendumu promijene Ustav.

SDP-ovac je tada tvrdio da samo zastupnici dvotrećinskom većinom mogu promijeniti Ustav iako je svima bilo jasno da je riječ o ustavotvornom referendumu i da je riječ građana konačna i da je zastupnici ne mogu mijenjati. Uostalom, i članak 87. Ustava RH kaže da je 'odluka donesena na referendumu obvezatna'. Ubrzo je Grbina demantirao i Ustavni sud poručivši da postoje dva različita postupka izmjene Ustava, izravan putem referenduma, i u Saboru.

Zanimljiv je i slučaj bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka koji se naljutio na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović jer mu nije nakon izbora 2015. godine, kao relativnom pobjedniku povjerila mandat za sastavljanje vlade. Karamarko je smatrao da mu je predsjednica trebala povjeriti mandat za sastav vlade iako u Ustavu izričito piše da se mandat za sastavljanje vlade povjerava osobi koja može dokazati da uživa povjerenje većine zastupnika u Hrvatskom saboru. Tu većinu Karamarko nije imao, ali je smatrao da mu mandat pripada kako relativnom pobjedniku izbora jer ni nitko drugi nije mogao osigurati većinu. No, predsjednica se čvrsto država slova ustava i otvoreno najavila da će raspisati nove izbore ako se ne bude u relativno razumnom roku sastaviti većina.

Nešto ranije od epizode s Karamarkom datira i osebujno tumačenje ustava HDZ-ova veterana Vladimira Šeksa, tadašnjeg savjetnika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Šeks je tada tumačio da predsjednica može raspisati izbore i prije nego što se Sabor raspusti ili mu mandat istekne po sili Ustava. Riječ je bila o vremenu kada se s nestrpljenjem očekivao datum novih izbora nakon četiri godine vlasti Kukuriku koalicije, a SDP-ov premijer Zoran Milanović je taktizirao s odlukom o raspuštanju Sabora koji je bio pod kontrolom njegove koalicije.

Ustavni stručnjaci su tada unisono poklopili Šeksa, štoviše moglo bi se reći da je njegov stav izazvao pravu sablazan jer bi bila riječ o grubom kršenju ustava. Rokovi kako se raspisuju izbori jasno su ustavom propisani i nisu podložni ustavnopravnoj čaroliji kakvu je Šeks bio zamislio. Ustav propisuje da se izbori moraju održati najranije 30, a najkasnije 60 dana od isteka mandata Sabora, a u ni jednom slučaju predsjednica ne može raspustiti Sabor, jednostavno nema takvu ovlast, piše tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

V

Uglavnom na cudan nacin biraju se ministri. Rijetko se dogodi da ministar bude strucan i da poznaje problematiku svog ministarstva. Njemu trebaju do dvije godine da se upozna sa poslom kojeg ce obavljati. Zato nam je ovako lose.

2 0

Ive Oldtimer

Hrvatski političari žive kao bubreg u loju i zato su izgubili vezu sa realnosti života običnih ljudi. Političari su uglavnom ljena laprdala koji mlate jezikom kao krava repom. Rijedak je političar koji je u stanju smisliti i izreči dvije prostoproširene rečenice u jednom dahu. Odtuda bezzakone i anarhija u društvu.

8 0

* Sva polja su obavezna