Kakva je stvarna potpora birača koju imaju Bandić i Opara?

Kakva je stvarna potpora birača koju imaju Bandić i Opara? Izvor: Damir Spehar/PIXSELL

Politička scena je grozna, političari loši, građani nemoćni, ništa se ne može promijeniti. To je otprilike mantra prosječnog Hrvata. A kad dođu izbori, ta jedinstvena prilika kad je ono što se broji isključivo – volja birača, građani Hrvatske većinski – ostaju kod kuće i odriču se prava odlučivanja.

Uobičajeno, lokalni izbori koji najdirektnije utječu na svakodnevicu - biračima su manje interesantni od parlamentarnih.

Uz to, iako je u brojnim sredinama upravo drugi krug odlučujući - glasači izlaze manje nego u prvom, a od izbora do izbora koji su u posljednje vrijeme sve češći, interes birača pada. Na ovim lokalnim izborima, u drugom krugu ni jedna županija nije imala odaziv veći od 60 posto, a uglavnom je ispod 50 posto.

No evo primjera - izračunali smo prosječnu izlaznost za izbor župana u posljednja tri izborna ciklusa. 2009. na izbore za župane je u 2. krugu izašlo prosječno 38 posto birača, 2013. 40 posto, a ove 2017. godine samo 37,76 posto birača.

Koja je onda stvarna potpora biračkog tijela? Izdvojili smo veće gradove. Vlast u metropoli je po šesti put osvojio Milan Bandić. Osvojio je 51,79 glasova posto izašlih birača. No, od ukupnog broja birača s pravom glasa kojih je u Zagrebu nešto više od 693.000, Bandiću je glas u drugom krugu dalo nešto više od 147.000 birača. Dakle, Bandić je zapravo izabran s potporom svega 21,3 posto birača u gradu Zagrebu.

Po istoj formuli, prošli smo i ostale gradove. Dakle u Splitu u kojem se vodila jedna od najneizvjesnijih borbi, a naposljetku i brojali nevažeći listići jer je to tražio Željko Kerum, Andro Krstulović Opara osvojio je 46,19 posto glasova. No, kad se taj broj stavi u odnos s ukupnim brojem birača, gradonačelnika Splita je izabralo svega 17,6 posto birača.

Vojko Obersnel osvojio je svoj peti gradonačelnički mandat na čelu grada Rijeke. Službene brojke kažu da mu je u drugom krugu povjerenje dalo 55,59 posto birača. No, u omjeru ukupnog broja onih koji su njemu dali glas i ukupnog broja onih koji na to imaju pravo: potporu je dobio od svega 15,8 posto birača.

Ivica Vrkić osvojio je drugi uzastopni mandat na čelu slavonske metropole Osijeka s uvjerljivom pobjedom u drugom krugu. Dobio je 62, 74 posto glasova. No vladat će zapravo s potporom svega 21,54 posto svih Osječana s pravom glasa.

Na izbore za župane u drugom krugu izašlo je čak i manje birača nego na one za gradonačelnike i načelnike. Evo s kolikim postotkom od ukupnog broja birača vladaju župani izabrani u županijama s najmanjim odazivom birača u drugom krugu.

Božo Galić osvojio je potporu svega 16 i pol posto svih birača u Vukovarsko srijemskoj županiji. Radimir Čačić njih 17,9 posto u Varaždinskoj županiji, a Gorana Pauka zaokružilo je 23 posto od svih registriranih birača u Šibensko kninskoj županiji.

Dakle, kad se pogleda ukupnu izlaznost na svim izborima, ona uvijek može i treba biti veća. Mnogi ostanak kod kuće nastoje opravdati frustracijom ili protestom, no naposljetku - ionako biraju. Čak i neizlaskom na izbore.

Izvor: N1


N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

VL

Za sve nase nevolje krivi su oni koji ne izlaze na izbore. Pri tome mislim na one koji znaju barem citati i koji barem znaju sto zaokruzuju.

0 0

milan

takav izborni sistem treba pod hitno mijenjati

0 0

* Sva polja su obavezna