Mogu li se virusom zike uništiti tumorske stanice u mozgu?

Mogu li se virusom zike uništiti tumorske stanice u mozgu? Izvor: Pixabay

Britanski znanstvenici planiraju iskoristiti virus ziku kako bi uništili tumorske stanice na mozgu u sklopu eksperimenta za koji kažu da bi mogao rezultirati novim načinima borbe protiv ovog agresivnog tipa tumora.

Posrijedi je glioblastom, najčešći i najagresivniji tumor mozga.

Iako je većinu kancerogenih nakupina koje zahvaćaju mozak moguće ukloniti kirurškim putem, one se, gotovo u svakom slučaju ponovno pojave. Jedan od razloga je taj što sporadične, infiltrirane tumorske stanice ostaju u mozgu, čak i nakon najtemeljitije operacije.

Naime, iako tijekom operacije, neurokirurg vrlo pozorno uklanja bolesno tkivo, počevši od središta tumora sve dok se nakupina ne ukloni u cijelosti, stanicama raka se, nažalost, teško približiti jer nerijetko "migriraju" daleko u susjedno i zdravo moždano tkivo. Upravo zbog toga dolazi do pojave "zaostalih" zloćudnih stanica nakon operacije, iz kojih zatim nastaju novi tumori.

Širenje virusa zike, pripadnika obitelji flavivirusa koji prenose komarci roda Aedes aegypti, povezuje se s porastom slučajeva mikrocefalije kod novorođenčadi u zemljama zahvaćenim epidemijom, no kod odraslih, čiji je mozak u potpunosti formiran, simptomi su često vrlo blagi i slični simptomima gripe.

Neurokirurg i voditelj istraživanja na Sveučilištu u Cambridgeu Harry Bulstrode je s kolegama pokrenuo istraživanje kako bi doznao može li virus zike uništiti tumorske stanice glioblastoma na isti način na koji napada i uništava mozak fetusa koji je u razvoju. S kolegama je najavio eksperimentalna istraživanja potencijala virusa zike u laboratoriju i na laboratorijskim miševima.

"Virus zike napada matične stanice mozga u razvoju kod fetusa, zbog čega dolazi do mikrocefalije. Da bi mu to uspjelo mora 'preskočiti' krvno-moždanu barijeru", objasnio je. "Infekcija novorođenčadi virusom zike velika je globalna zdravstvena prijetnja i briga, zbog čega ćemo se usredotočiti na doznavanje više podataka o njemu kako bismo otkrili i nove metode liječenja. Proučavajući ga, željeli bismo dosadašnja saznanja iskoristiti da bismo ustanovili možemo li ovim virusom 'ići' na liječenje jednoga od najtežih vrsta karcinoma", rekao je.

"Nadamo se da ćemo uspjeti dokazati kako virus zike može usporiti rast tumora na mozgu u laboratorijskim testiranjima. Ako ustanovimo da virus zike može 'preskočiti' krvno-moždanu barijeru i selektivno naciljati moždane stanice, mogli bismo imati ključne podatke za liječenje ove teške bolesti u budućnosti", kazao je Bulstrode.

Stanice glioblastoma iznimno su slične stanicama mozga u razvoju, zbog čega znanstvenici vjeruju da bi se virus zike mogao ubrizgati u tumor te na isti način napasti i uništiti tumorske stanice.

Zika je prvi put izoliran 1947. godine kod majmuna iz šume Zika u Ugandi (po čemu je i dobio ime), a zatim je sljedeće godine detektiran i kod komaraca iz roda Aedes u istoj šumi. Redovito se nalazi u različitim životinjskim vrstama (poput orangutana, slonova, zebri i glodavaca), a prvi slučaj infekcije čovjeka zabilježen je u Nigeriji 1952. godine.

Otkad je epidemija evidentirana 2015. u Brazilu, virus zike se proširio na više od 60 zemalja svijeta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

* Sva polja su obavezna