'Pravilnici se pišu pro forme, a ne da se unaprijede prava'

'Pravilnici se pišu pro forme, a ne da se unaprijede prava' Izvor: N1

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova VIšnja Ljubičić bila je gošća N1 Studija uživo i tom je prilikom komentirala Zakon o suzbijanje diskriminacije, probleme s kojima se suočavaju pripadnici LGBT zajednice te usvajanje Istanbuske konvencije.

"Moram reći kao osoba koja je 2007. radila na zatvaranju poglavlja 19 da sam bila involvirana u suzbijanje diskrimacije i iako imamo predstavnika bila sam ponukana dati nekoliko primjedbi na sadržaj. Nacionalna strategija mora pratiti Zakon o suzbijanju diskriminacije. Program mora obraditi diskriminaciju. Od postojanja zakona znamo da temeljem izvješća civilnog društva i pravoraniteljica znamo locirati društvene skupine koje su posebno diskriminirane i u kojem području. Mi smo bili fokusirani na spolne i rodne manjine, na reproduktivno pravo, transrodne osobe", rekla je Ljubičić.

"Neke nove mjere su vraćene, dobili smo određene mjere, ali nemamo definirano što se podrazumijeva pod posebno zaštićenim skupinama jer se oni navode kao azilanti, beskućnici, osobe starije životne dobi... Ne spominju se rodne i spolne manjine. One se spominju jedino u kategoriji zločina iz mržnje prema LGBT populaciji", rekla je Pravobraniteljica i dodala kako je važno pitanje uvođenja informativnih sadržaja o diskriminaciji u obrazovne ustanove.

"Mjera građanskog odgoja je vraćena nakon prvog sastanka, danas je pravni savjetnik raspravljao o pravnim mjerama i kako će one biti definirane. Interesantan je tako kratki tajming jer se već sutra izlazi pred Odbor za europske poslove. Ono što me žalosti je da nakon 10 godina umjesto da prepoznajemo trendove mi kao da smo na retrogradnom kotaču i anuliramo ono što smo do sad zakonodavno postigli", rekla je Ljubičić koja je dodala kako je ovo neubičajeno jer imamo pozitivno zakonodavstvo i moramo slijediti EU pravila.

"Moramo ukazivati na diskriminaciju koja se mora spriječiti. Problem je pisanje pravilnika pro forme, a ne radi benefita unapređenja prava i borbe protiv diskriminacije. Ja sam istaknula problem, radila sam u Uredu za ljudska prava i za mene, koja sam preko ruku provukla sve strategije, situacija je vrlo frustrirajuća", rekla je Ljubičić koja je bila upitana tko stoji iza izmjena Strategije.

"Teško mi je reći tko stoji iza toga. Ne znam kako su se poslovi raspoređivali, no zasigurno je akcijski plan koji smo vidjeli prije mjesec dana kljaštrila osoba koja nije bila pravne struke. Možda je zbog zastupanja teme diskriminacije u javnosti važno ići progresivno naprijed pa i Vlada želi unaprijediti stanje", smatra Ljubičić koja je naglasila kako Hrvatska ima pozitivno zakonodavstvo kojeg se moramo pridržavati, gdje žene imaju pravo na pobačaj, a liječnici pravo na priziv savjesti.

Diskriminacija transrodnih osoba

"Imamo uhodani rad stručnjaka koji odlučuju živi li osoba u drugom rodnom identitetu i kako će se promjena napraviti u dokumentima, na titulama i svjedožbama. Tu imaju problema jer nije regulirano s Ministarstvom sporta i obrazovanja. To su otvorena pitanja i tražimo sastanak već duže. Kada već ima pravo promijeniti ime i spol u matičnom uredu onda bi se to trebalo moći napraviti i u obrazovnim institucijama. Na koji način će osoba u transferu financirati promjenu spola, hormonsku terapiju.. Mi nemamo referentni centar koji bi se time bavio i o tome raspravljamo u Ministarstvu zdravlja. Ministar Kujundžić je dao zeleno svjetlo za povjerenstvo o tome", rekla je Ljubičić.

Usvajanje Istanbulske konvencije

"Mi koji se bavimo ljudskim pravima, pogotovo tematikom nasilja nad ženama znamo da je Vijeće Europe reklo da će se ratificirati Istanbulska konvencija. Organizirali smo regionalnu konferenciju i sve su zemlje u regiji potpisale tu konvenciju. U Milanovićevoj Vladi je bilo istaknuto financijsko pitanje. Trebamo se odrediti prema prioritetima i da se nasilnici neće tolerirati i da se žrtvi da adekvatna pomoć i zaštita", rekla je pravobraniteljica.

Problemi LGBT zajednice

"Imate osobe koje nemaju probleme sve dok se javno ne izjasne o svojim sklonostima, ima slučajeva gdje su bili diskriminirani u obrazovnim instutucijama. Te osobe treba uvažiti i dati im jednake šanse. Zločin iz mržnje je velik problem i nije riješen na tipizirani način, neki se nasilnici kažnjavaju prekršajno, a neki kazneno", zaključila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 1

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Feferon- Ljuti

Bravo! Svi smo u jednoj ludnici a mali broj je tu silom zatočen jer nema mogućnost otići nigdje

0 1

* Sva polja su obavezna