Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju

Trend u Hrvatskoj: Velike plaće rastu - male dodatno padaju Izvor: N1

Nejednakost u Hrvatskoj nije posebno istraživana. Procjene i izračuni o nejednakosti uglavnom su bili usputni dio istraživanja o efikasnosti socijalne politike ili poreznog sustava, usporedbe plaća u javnom i privatnom sektoru te istraživanja siromaštva.

Razlozi zašto je tome tako kreću se od samog nedostatka podataka, do ideoloških razloga. No, nezainteresiranost za tu temu, bez obzira na sva ograničenja, s današnjeg aspekta kada je nejednakost jedna od glavnih globalnih tema, ne može se više opravdati.

S obzirom na navedeno Sindikat znanosti je odlučio potaknuti raspravu o nejednakostima i napraviti prvi korak, financirati istraživanje o nejednakostima u plaćama. Plaće su samo dio prihoda stanovništva, ali o isplati bruto i neto plaća za posljednjih petnaest godina postoje određeni dostupni podaci koji omogućavaju provođenje određenih analiza. Stoga se upravo istraživanje u nejednakostima plaća postavilo kao logičan prvi korak.

 Kao izvor podataka korišten je izvještaj DZS-a RAD-1G od 2000. do 2015. godine, a koji omogućava promatranje zaposlenih prema ukupno 20 dohodovnih razreda. Uz tu seriju korištena je i struktura zaposlenih prema isplaćenim bruto plaćama i to u mnogo većem broju dohodovnih razreda. Ti su podaci za ovo istraživanje ustupljeni od strane Regosa te od 2003. do 2007. obuhvaćaju ukupno 83 razreda, a od 2008. do 2015. ukupno 164 dohodovna razreda. 

Prve rezultate analize navedenih podataka i mjera nejednakosti u promatranom periodu u  Novom danu predstavili su Željko Ivanković i Matija Kroflin.

Ivanković kaže da je po ovom pitanju bitno pratiti trendove: "Po podacima koje imamo od početka 21. stoljeća nedjednakost i neto i bruto plaća raste, a u razdoblju krize ta je nejednakost stagnirala ili padala, a nakon krize 'donji rep' gubi na plaćama, a plaće preko 100.000 kuna rastu."

Kroflin kaže da je bitno što su ovim istraživanjem prikupljeni podaci koji do sada nisu bili dostupni. Istraživanje nije zahvatilo problem siromaštva u društvu, ali će prikupljeni podaci omogućiti praćenje kretanja dijela ljudi koji se nalaze u siromaštvu i riziku od siromaštva.

Prema ranije objavljenim podacima, podsjeća Ivanković, stopa siromaštva prema kriterijima Svjetske banke je dosta visoka: oko 20 posto hrvatskih građana živi u siromaštvu, a još je 20 posto njih u situaciji da lako može pasti u siromaštvo.

Ovo istraživanje je zanimljivo i po tome što su po prvi put pod povećalo stavljene i jako visoke plaće, one iznad 500.000 kuna bruto, ali i one od samo 500 kuna.

Hrvatska nije izuzetak - ali jest Slovenija

Istraživanjem, pojašnjava Ivanković, nisu obuhvaćene razlike između privatnog i javnog sektora, a čime se bavio Ekonomski institut čije je istraživanje objavljeno 2015. godine.

Ivanković ističe da je raspon plaća posljedica i političkih odnosa u Hrvatskoj, ali i politika unutar neke tvrtke da se nakon zarade odluči koliko će dobiti menadžemet, a koliko radnici.

"U toj hijerarhiji sad je bitno koliko na ekonomsku raspodjelu ima politički utjecaj", kaže Ivanković.

Kad je u pitanju jaz među plaćama Hrvatska nije izuzetak, jer, dodaje, to se događa u većem dijelu zapadnih zemalja. Povećanje najdenakosti među plaćama, zanimljivo je, ne bilježi jedino u Slovenija.

"Nejednakost je nacionalno pitanje, u Švedskoj i Americi nejednakost raste, ali po različitim kriterijima, a to izazva u društvu određene tenzije", kaže Ivanković.

Objašnjava da sama činjenica o rastu govori o društvenim odnosima, ali da usporeda između zemalja nije toliko važna.

Ivanković podsjeća da je Europska komisija ustanovila da je porezna reforma povećala nejednakosti.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.

Komentara 1

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Josip Cmrečnjak

Ovo je izuzetno važno istraživanje i ono otvara daljnju raspravu oko rastućeg fenomena nejednakosti. Asimetrija na prihodovnoj strani implicira asimetriju u političkom odlučivanju (pa i djelovanju). Valja jasno istaknuti da bogatstvo omogućuje razne vrste pritisaka na polje političkog kroz lobiranje, formalne i neformalne pritiske. Na formalnoj razini vrijedi pravilo jedan građanin = jedan glas na izborima, međutim, ono što se dešava iza kulisa bitno je važnije jer onda oni koji imaju ekonomsku moć imaju i posljedično veću političku moć, odnosno utjecaj. Polje političkog je sukob interesa, a (ekonomska) moć koja stoji iza određenih interesa bitno određuje pozicioniranje tih interesa. Ta konstelacija je ono što se u političkoj ekonomiji zove strukturna opresija. Valja zapamtiti kao lajtmotiv sljedeću misao: asimetrična distribucija ekonomske moći izravno utječe na asimetričnu distribuciju političke moći. To implikativno znači da je moguće privatne (pojedinačne) interese nadrediti javnim (općim) interesima i tu se krije opasnost rastuće nejednakosti koja je u periodu neoliberalizma još više produbljena.

1 0

* Sva polja su obavezna