"Prenaglašava se da je stanje u školstvu katastrofalno"

"Prenaglašava se da je stanje u školstvu katastrofalno" Izvor: N1

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić najavio je u srijedu da se inoviran akcijski plan za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije može očekivati za nekoliko tjedana te izrazio nezadovoljstvo izdvajanjima za znanost.

Nedavno osnovano Povjerenstvo za provedbu strategije obrazovanja u utorak je održalo prvu radnu sjednicu na kojoj je raspravljalo o Akcijskom planu i usklađivanju rokova koji su postavljeni Strategijom obrazovanja znanosti i tehnologije, donesenom 2014. Povjerenstvo je, rekao je Barišić u emisiji Hrvatskog radija "A sada vlada", analiziralo rokove za reformu obrazovanja, kurikula i za druge segmente te se u idućih nekoliko tjedana očekuje da će imati inoviran akcijski plan za provedbu strategije.

Što se tiče kurikularne reforme, segment reforme kurikula u posljednje dvije godine došao je u prvi plan pa se cijela reforma poistovjećuje s reformom kurikula, smatra Barišić ističući kako postoje i drugi važni aspekti te reforme, od kojih su neki i preduvjeti uspješnosti reforme kurikula.

Posebno je pritom naglasio važnost razvojnih potencijala odgojno-obrazovnih ustanova, podizanje kvalitete rada i ugleda učitelja, pedagoške standarde, razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima, osiguravanje optimalnih uvjeta rada u obrazovnim ustanovama, cjeloviti razvoj sustava kvalitete i kvalitetno upravljanje ustanovama. "To su sve segmenti koji utječu na to kako će biti uspješna primjena kurikula", poručio je ministar.

Kod nas se prenaglašava da je stanje u školstvu katastrofalno

Kada je riječ o opremljenosti škola, Barišić ocjenjuje da ona u nekim aspektima i nije tako loša. "U odnosu broja učenika na broj nastavnika, tu se krećemo u europskom prosjeku. Naše ulaganje u obrazovanje u odnosu na BDP ne zaostaje puno iza europskog prosjeka, tek 0,2 posto. Trenutno je u Europi 4,9 posto, a kod nas 4,7 posto. Kod nas se malo prenaglašava ta dimenzija da je sve manjkavo i stanje gotovo katastrofalno, a kad pogledate objektivne pokazatelje koje daju tijela Europske komisije onda se može vidjeti da je stanje u mnogim područjima obrazovanja sasvim zadovoljavajuće", kazao je.

Naglasio je i da je više od milijardu kuna preuzetih iz Europskog socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj namijenjeno za modernizaciju strukovnog obrazovanja. Barišić je naveo da u srednjim školama imamo najveći postotak zastupljenosti učenika koji pohađaju strukovne škole - 71 posto, dok je europski prosjek 48,9 posto. Model na kojem rade je obrazovanje na radnom mjestu prema dualnom modelu koji razvijaju srednjoeuropske zemlje. Pilot projekt pokušat će ove godine uvesti za trgovačka zanimanja.

Vezano za e-maturu, rekao je da u Ministarstvu i stručnim tijelima još nisu razmatrali tu ideju, ali da je ona korisna i zanimljiva te će je razmatrati. Za nju je, kaže, potrebno stvoriti uvjete.

Znanost u Hrvatskoj više nego dvostruko zaostaje za europskim prosjekom

Barišić je izrazio nezadovoljstvo izdvajanjima za znanost, istaknuvši da to područje znatno manje dobiva u odnosu na ukupni BDP u odnosu na europski prosjek nego što je to s obrazovanjem. "Obrazovanje je blizu europskog prosjeka, no znanost više nego dvostruko zaostaje. Imamo 0,85 posto u odnosu na europski prosjek koji je više od 2 posto. Nismo još niti na pola od europskog prosjeka", istaknuo je.

S obzirom na to da je nedavno stanje u školstvu ocijenio s -4, kao razloge za tu ocjenu naveo je, između ostalog, to što je brojnost usavršavanja učitelja i nastavnika daleko iznad europskog prosjeka s gotovo 97 posto u odnosu na oko 80 posto u EU. Dodao je i da je u našem obrazovanju mali postotak onih koji izlaze iz sustava obrazovanja u odnosu na europski prosjek.

Barišić: U mojoj disertaciji nema ničega spornoga

Ministar Barišić ustvrdio je da u njegovoj doktorskoj disertaciji nema ničega spornoga te je bavljenje takvim temama ocijenio nepotrebnim. "U tome nema ništa sporno, no ima onih koji uveseljavaju javnost s ovakvim temama. Mislim da je nepotrebno svima skupa da se bavimo takvim temama. U ovom trenutku najvažnije je ovo čime se i trebam baviti - jačati obrazovni sustav, znanost, razvijati našu tehnologiju i to je moja primarna zadaća", poručio je ministar.

Barišić je ponovno odbacio optužbe znanstvenika Ivana Đikića i Jure Zovka da je prilikom izrade doktorske disertacije na Sveučilištu u Augsburgu plagirao samoga sebe tako što je dijelove svoje doktorske disertacije iz 1989. prethodno objavio kao članke u znanstvenim časopisima, istaknuvši da su dijelovi njegova rada na prijedlog mentora objavljeni i u časopisu koji je mentor uređivao, kao i u nekim hrvatskim časopisima te da prema promocijskim pravilima Sveučilišta to "ne da nije sporno, već je jako poželjno".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Vipera

Katastrofa je. Nije legalizirano prepisivanje

4 2

Jura

Više nego katastrofalno. Vidi se da si kupio diplome.

5 2

* Sva polja su obavezna