U Hrvatskoj se nastavlja trend pada zaposlenih u industriji

U Hrvatskoj se nastavlja trend pada zaposlenih u industriji Izvor: Ilustracija, N1

U 2016. godini nastavljen je višegodišnji trend smanjivanja broja zaposlenih u industriji. Na godišnjoj razini, naime, pad broj zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, gotovo se neprekidno bilježi još od studenog 2007. godine.

Krajem prosinca prošle godine u hrvatskoj je industriji bilo 0,3 posto manje zaposlenih nego u studenom, dok je u odnosu na prosinac 2015. godine njihov broj smanjen za 0,5 posto, pri čemu je ukupna proizvodnost rada povećana za 5,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prekid tog trenda bilježi se samo u srpnju i kolovozu prošle godine, kada se broj zaposlenih na godišnjoj razini nije mijenjao, odnosno iskazan je nulti indeks. Tijekom svih ostalih lanjskih mjeseci na godišnjoj se razini broj zaposlenih smanjivao, i to u rasponu od 0,2 posto u veljači do 0,6 posto u studenom.

No, lanjski prosinac je i četvrti mjesec zaredom u kojem službena statistika bilježi pad broj zaposlenih u hrvatskoj industriji i na mjesečnoj razini. U prosincu 2016. je, naime, u industriji bilo zaposleno 0,5 posto manje osoba nego mjesec ranije.

To je ujedno i najviša stopa smanjenja njihovog broja u ta četiri uzastopna mjeseca - u rujnu je pad iznosio 0,1 posto, u listopadu 0,2, a studenom 0,3 posto.  

Na razini cijele 2016. godine, u usporedbi s 2015., broj zaposlenih ukupno je smanjen za 0,4 posto.

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj industriji, lani je bilo 0,2 posto manje zaposlenih, uz istodobno rast proizvodnosti rada za 5,8 posto. 

U okviru prerađivačke industrije, tijekom prošle godine je najznačajnije, za 7,9 posto, porastao broj zaposlenih u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica. Po nešto višim stopaama rastao je i broj zaposlenih u proizvodnji duhanskih proizvoda (6,8 posto), namještaja (4,4 posto),  proizvoda od gume i plastike (4,2 posto) te računala i električnih i optičkih proizvoda (3,8 posto). 

Istodobno, najveći pad, za 15,5 posto, zabilježen je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda. No, riječ je o djelatnostima koje u ukupnoj zaposlenosti u industriji sudjeluju s manje od 5 posto. U prehrambenoj industriji, čiji je udio najveći i iznosi više od 15,5 posto, broj zaposlenih je prošle godine bio manji za jedan posto u odnosu na 2015.

Podaci o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u rudarstvu i vađenju proizvodnost rada lani rasla za 4,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 7,8 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna