'Zbog HDZ-a smo manja država nego u vrijeme Jugoslavije'

'Zbog HDZ-a smo manja država nego u vrijeme Jugoslavije' Izvor: N1

Gost Novog dana bio je predsjednik HSS-a, Krešo Beljak.

Nakon izbora dali ste potporu Vladi Andreja Plenkovića, rekli ste da imaju 100 dana. Kako sada stje stvari?

"Mislim da je 100 dana prošlo. Mi smo se na neki način odlučili ne na podršku, nego dati priliku ljudima koji su dobili relativnu podršku da izbjegnemo scenarije iz 2015., mjesece raznoraznih pregovora jer sve to nije bilo dobro za Hrvatsku. Mislimo da je naš potez ubrzao postupak dogovora Mosta i HDZ-a, za što se znalo od početka. U 100 dana nije napravljeno ništa što se trebalo."

Je li HSS sada definitivno oporba?

"Mi smo od početka oporba jer su birači tako htjeli. Volja birača je bila da je HSS s ostalim strankama Narodne koalicije opozicija. Nikad nismo drugo niti mislili biti. Jasno smo pokazali na neglasanju za proračun na koju se stranu opredjeljujemo, vidjet ćemo kako će se vrijeme dalje odvijati."

Vaša je potpora HDZ-u bila svojevrsni adut za prijetnju Mostu?

"Vjerojatno je, ali to je bilo u korist hrvatskog društva koje je imalo goginu dana eksperimenta u kojem smo stagnirali kao država. To je sve bio scenarij koji je bio neodrživ, da to nismo mi napravili, učinila bi to neka druga stranka."

Dobili smo stabilnu vladu i većinu, ali jesmo li dobili dobru vladu?

"To se ne bih složio. To je vlada uz manje izmjene i čelnog čovjeka, ona koja je i prije bila na vlasti. HDZ se voli nazivati domoljubnom, stožernom strankom, ali nije pokazao i dokazao da mu je stalo do hrvatskih interesa osim zastave i ruke na srce. Svi drugi interesi su zanemarini i mi smo manja država, nego što smo bili u Jugoslaviji 1990. Nemamo osnovne temelje suverenosti. Nemamo obrambeni mehanizam, 90. smo se uspjeli obraniti iako nismo bili samostalni. Bili smo ekonomski sposobni, izborili smo samostalnost. Imali smo jedan kroz jedan kompletno vlasništvo, to je doista bilo naše - od banaka, energetike, brodogradnje, svih strateških pozicija. Danas na prste jedne ruke možemo nabrojati što je ostalo. Dužni smo, više nitko ne zna koliko. Cijela bivša država bila je dužna 25 milijardi dolara. Cijela država! Sve u zadnjih 25 godina je stvoreno kreditom, na dug koji će netko morati platiti."

Kako komentirate najavu Vlade da će od MOL-a otkupiti dionice Ine?

"To je jedan marketinški potez koji shvaćam i mislim da ga shvaća i većina javnosti. Kada ste izgubili arbitražu, nema nikakvog daljnjeg plana... Nego su PR-ovci sjeli za stol i razmišljali kako sanirati štetu. I tako je premijer slavodobitno na Badnjak urbi et orbi objavbljuje kako ćemo vratiti Inu u hrvatske ruke. Što god to značilo."

Biste li podržali otkup Ine?

"Što bi to značilo u ovom trenutku? Da bi se obavila bilo kakva kupoprodaja potrebno je imati dvije strane. MOL je tu u znatno boljoj poziciji, diktira uvjete. Cijena će biti puno drukčija od one koju bismo htjeli."

Što je snajavom da će se otkup Ine financirati od privatizacije 25 posto dionica HEP-a?

"Neće od toga biti ništa. Duboko sam uvjeren da je to marketinški potez. Bilo bi suludo da se od HEP-a daje u poduzeće koje je danas samo podružnica... Ina je uništena kao potencijalni konkurent MOL-u. Sada krenuti od početka, boriti se na otvorenom tržištu... Bojim se da je to priča u koju nitko ne vjeruje."

Most je kazao da je to ideja potpredsjednice Martine Dalić i poprilično se distancirao?

"Čudna mi je pozicija Mosta, više puta su pokazivali kontradiktorne izjave. Činjenica je da su fotelje preudobne da bi se napuštale zbog nekih stvari. Sigurno u Mostu ima ljudi koji slobodno razmišljaju i nisu pod ničijim utjecajem. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati. Mislim da će unutar samog Mosta biti pitanja."

Neki kažu da bi o otkupu Ine trebalo provesti referendum?

"Da bi se održao referendum potrebno je više od pitanja "Želite li da Ina bude u hrvatskom vlasništvu". Za to vam ne treba referendum, na to svi znamo odgovor. To je refleks sjećanja na stara vremena. Ne treba sve biti u državnom vlasništvu, ali moraju se znati pravila kada netko sudjeluje na našem tržištu."

Most je rekao da traži promjene Ustava, da se najmanje 75 posto udjela u strateškim tvrtkama mora biti u državnom vlasništvu.

"Za promjene Ustava bi trebalo ići malo dublje, stvoriti konsenzus na političkoj sceni. Ustav bi trebao biti uzak dokument koji nije sklon čestim promjenama. To je jedna smiješna inicijativa po meni, apsolutno deplasirana. Ustav mora biti temeljni dokument koji se ne mijenja tako, a svi zakoni onda izlaze iz njega."

O odnosu s SDP-om, Bernardićom i Milanovićem

Davor Bernardić rekao je da nije sasvim za odbaciti ideju oko referenduma. Kakav je vaš stav prema Bernardić i SDP-u?

"Nismo u zadnjih par mjeseci ozbiljnije porazgovalati, dogovorili smo se kad završe unutarstranački procesi unutar HSS-a. Što se tiče samih strateških partnera, kod lokalnih izbora teško je govoriti, tu je na redu komunalna tematika, ima puno nezavisnih, ne igra stranačka pripadnost... Lokalni izbori su nešto drugo."

Klizi li SDP prema padu rejtinga?

"Ne znam, pitanje je što će se općenito odvijati untuar SDP-a i političke ljevice."

Može li SDP opet imati snagu kao sa Zoranom Milanovićem?

"Može, ali to ne ovisi samo o njima. Opozicija ne dobiva izbore, nego ih vlada gubi."

Jeste li se čuli s Milanovićem nakon njegovog odlaska?

"Jesam. Meni je osobno žao što politika nema političara takvog profila. Mlad čovjek, iskusan, ali napravio je puno grešaka i tu je razlog gubitka izbora. Možda ne bih rekao da je to njegov definitivan odlazak iz politike. Pitanje je motiva samog odlaska i motiva povratka. Politika na neki način veže ljude, to je posao koji izaberete ili on izabere vas. Činjenica je  da je Milanović jedan od rijetkih političara u 25 godina koji je pokušao promijeniti stvari, a zašto nije uspio... Radi li se o jačini struktura koje djeluju zadnjih 25 godina ili nije bilo dovoljno snage s njegove strane i njegove vlade... Činjenica je da su birači bili razočarani."

Kad govorimo o državnom vrhu, kako komentirate put predsjednice u SAD?

"Jasno je da su određene stvari napravljene na način na koji to ne doliči samom državnom vrhu. Sama funkcija predsjednice se mora redefinirati jer ovo nema smisla, predsjednika bi trebao birati Sabor. Ako je protokolarna funkcija, a vidimo po ovom posjetu da tojest neka se ne troše milijuni za izbore, neka se to promijeni. Ovo doista nema smisla."

Koliki je rok trajanja političara u Hrvatskoj? Zadnja četiri premijera su praktički nestala.

"Mislim da bi na neki način zakonski trebalo odrediti rok trajanja političarima. To je posao koji jako puno uzima, pogotovo kad ste na vlasti. Trebalo bi to ograničiti na dva mandata."

Jesu li stranke okrutne prema svojim čelnim ljudima?

"Temeljno je pitanje demokracije unutar stranaka. Zakon o političkim strankama nije odredio da stranke moraju biti demokratske. Velik broj ljudi u Hrvatskoj su članovi nekoliko stranaka, to govori o njihovim motivima. Nema centralnog registra, nemate uređeno financiranje političkih stranaka. Po meni hrvatski građani ne bi nikako trebali financirati stranke. Priča je za malu djecu da one zbog toga neće biti koruptivne. Neka članovi plaćaju pa nećemo imati inflaciju političara, neće svatko ulaziti u politiku."

Unutarstranački izbori u HSS-u

Jeste li jedini kandidat na predsjedničkim izborima u HSS-u?

"Jesam."

Je li to kao put kojim je krenuo HDZ? Jedan kandidat?

"Put HDZ-a je uspješan. Druga stvar, ja sam predsjednik manje od godinu dana. Stanje u kojem sam zatekao stranku je bilo 10 puta gore nego što sam mogao misliti. To je možda razlog što se neki, koji su sada glasni, nisu kandidirali. Govorim posebno o Marijani Petir. Da se ona kandidirala ja se ne bih. Ona je očito znala u kakvom je stanju stranka politički, financijski i organizacijski pa nije htjela, prepustila je nekome drugom - meni. Imate ljude koji mene i čelništvo stranke nazivaju kojekakvim imenima, govore da ne treba glasati za HSS i takvi su poslije htjeli odlučivati o sudbini cijele stranke."

U kakvom su statusu Marijana Petir i gospodin Matić?

"To ovisi o njima. Oni su u zadnjih 15 godina bili u najužem vodstvu stranke, za razliku od mene. Petir u svojoj općini kao politička zvijezda nije mogla pobijediti lokalnog čelnika HDZ-a, to govori o njihovoj kvaliteti, o napuhanoj priči koju su vodili zadnjih godina. I stranački dokumenti su loše napisani, niti ja koga mogu upisati niti izbaciti. Mogu ukazati na određene greške i prepustiti to stranačkim tijelima."

Može li se dogodi nešto da se oni još pojave kao kandidati?

"Ne, to je nemoguće. Oni ne mogu biti kandidati. Ne možete raditi protiv svoje stranke i poslije se kandidirati. Pa toga nema ni u jednoj stranci. Priča je jednostavna."

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 7

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Ola

Živjela!

1 0

Osvetnik No 1

Možda banana a i to je upitno.

2 0

Zvonko

Mi država? Njemačko -Američka kolonija.Samo nemojte moju djecu slati na rusku granicu. Šaljite sinove naših političara i desnih i lijevih i onako su isti zapadni skuhani. Živjela Nova ljevica !

10 2

* Sva polja su obavezna