U Hrvatskoj najmanje jedna od 100 osoba ima celijakiju

U Hrvatskoj najmanje jedna od 100 osoba ima celijakiju Izvor: Pixabay (ilustracija)

U RH najmanje jedna od 100 osoba ima celijakiju (nepodnošljivost organizma na gluten), a svakoj sedmoj osobi je dijagnosticirana. Ako se ne liječi dovodi do brojnih komplikacija zbog čega je važno podizati svijest javnosti o tom problemu, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare u povodu najave prvog bezglutenskog svjetskog dana u RH.

"Celijakija se može pojaviti već u najranijoj dobi, od prve do treće godine, uvođenjem hrane koja sadrži gluten. U obitelji je učestalost celijakije jedan na deset. Bolest se može pojaviti i u odrasloj dobi te ostati neotkrivena vrlo dugo, s obzirom da često nema tipične simptome", naglasila je Zrinjka Mišak iz Klinike za dječje bolesti Zagreb.

Radi se o bolesti koja je imunološki posredovana, a javlja se kod osoba koje imaju gensku predispoziciju. Gluten koji osoba uzima iz hrane dovodi do oštećenja sluznice tankog crijeva. Bolest se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi i s bilo kojim simptomima - od onih na probavnom traktu, kao što su proljev, opstipacija i bolovi u trbuhu, do simptoma koji nisu s probavnog trakta, npr. anemija, osteoporoza i simptomi na koži.

Trenutno postoji samo jedan uspješan tretman, a to je stroga doživotna bezglutenska prehrana. Osobe s celijakijom ne smiju konzumirati pšenicu, raž, ječam i hibride pira. Obrađena hrana i gotovi proizvodi također se trebaju uzeti u obzir pošto je gluten vrlo često njihov sastojak.  Žitarice koje sadrže gluten mogu biti zamijenjene prosom, kukuruzom, rižom, heljdom i namjenskim proizvodima bez glutena poput brašna, kruha, peciva, tjestenina i slatkiša. Pacijenti također mogu konzumirati meso, ribu, povrće, voće, prirodne mliječne proizvode i jaja.

Kao prvi test rade se oni iz krvi, a ako su pozitivni ide se na biopsiju sluznice tankog crijeva, čime se definitivno postavlja dijagnoza. Gluten ne izaziva samo celijakiju, već i alergiju i intoleranciju, te je nužno razlikovati te tri stvari, naglasila je Mišak. Prije nego se odluči prijeći na bezglutensku prehranu mora se potvrditi celijakija, jer jedino je za nju bitno da je prehrana stroga i doživotna.

S obzirom na porast trenda bezglutenske prehrane, Mišak je istaknula da ona nije zdravija za zdravu osobu od normalne prehrane jer normalna uravnotežena prehrana koja sadrži gluten nije štetna. Mišak je upozorila da test za intoleranciju na gluten ne postoji, a oni koji se sada popularno rade na intoleranciju hrane nemaju nikakvu znanstvenu podlogu. "Ima puno testova na intoleranciju koji ne kazuju ništa, bez obzira kakve tegobe imate i zbog čega radite te testove, uvijek imate isti rezultat - svima smeta gluten, mlijeko i meso, a nema dokaza", dodala je.

U zagrebačkom hotelu Antunović 22. listopada održat će se prvi bezglutenski svjetski dan u Hrvatskoj, koji organizira nekoliko hrvatskih udruqa celijakičara zajedno s proizvođačem bezglutenske prehrane Dr. Scharom. Cilj je privući pažnju medija, stručnjaka i svih zainteresiranih na probleme s kojima se suočavaju celijakičari. Pripremljen je program koji uključuje predavanja i savjete stručnjaka, kulinarski spektakl s receptima hrvatske i talijanske kuhinje, te degustaciju proizvoda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

* Sva polja su obavezna