Pater Barun: To što Orban govori nema veze s kršćanstvom

Pater Barun: To što Orban govori nema veze s kršćanstvom Izvor: N1

Gost Dnevnika u 22 bio je pater Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice, koji je nastojao odgovoriti na pitanje što po pitanju izbjeglica možemo očekivati u Hrvatskoj nakon referenduma u Mađarskoj, ali i o tome što se događa s izbjeglicama koje su tražile azil upravo u Hrvatskoj.

"Teško je čuti da je tako veliki broj podržao Orbanovu politiku zatvaranja granica i podizanja žice prema ljudima u potrebi. Možemo biti zadovoljni što izlaznost nije bila velika, pa neće imati toliki utjecaj da utječe na poltike u Europi", kazao je Barun na početku.

Kada je riječ o utjecaju na izbjeglice, on kaže kako im je već neko vrijeme teško iz Srbije ući u Mađarsku te da samo malom dijelu biva priznat azil.

"Mađarska je već gotovo godinu dana zatvorena, i izbjeglice, kako se čini, ondje neće moći tražiti zaštitu i sigurnost. Kada je tiječ o premještanju i kvotama, pitanje je koliko će referendum utjecati na politiku premještanja 160 tisuća ljudi iz Italije, Grčke i Turske", kaže on. Upitan je hoće li ovi rezultati potaknuti i druge zemlje neprijateljski nastrojene prema izbjeglicama na sličan potez.

"S obzirom na sličnosti stavova prema izbjeglicama u zemljama Varšavske skupine vjerujem da će se referendum uzimati kao argument u raspravi, što je tužno i žalosno. Imali smo i element stava Orbana, njegovo pozivanje na kršćanstvo, a to nema veze sa kršćanstvom. To je dizanje ograde i uskrata pomoći ljudima koji su u nezavidnoj situaciji. To nema veze s kršćanstvom", podcrtava on.

Kada je riječ o pripremljenosti Hrvatske na prihvat izbjeglica, on navodi da je unatoč kvalitetnom stavu Vlade, Hrvatska ipak dočekala izbjeglice nespremna.

"To je bilo dosta nepripremljeno, a čini mi se da nismo puno naučili u zadnjih godinu dana", kaže on. Ipak, ocjenjuje da sustav funkcionira, primjerice sustav prihvatlišta - ljudi dolaze i odlaze, no treba vidjeti što će se dogoditi ukoliko će veći broj biti vraćen u RH prema dosad utvrđenoj proceduri. Od 1.600 ljudi koje je RH pristala preuzeti došla je četvorica Eritrejaca iz italije, 10 Sirijaca iz Italije. Postupak prihvata je brži od uobičajenog traženja azila, smještani su u stanove na što imaju pravo.

"Drugi, teži dio integracije - učenje jezika - nažalost, već godinama ne fukncionira, što je nadležnost Ministarstva obrazovanja, a zatim slijedi i daljnja integracija, traženje zaposlenja, a znamo da je teška situacija", kaže on. Azilanti, kada dobiju prava, dobivaju i obveze kao svi građani Hrvatske, naglašava on. Imaju pravo na stan koji plaća država, a Isusovačka služba pomaže Ministarstvu socijalne skrbi i da izbjeglice nađu stan.No, to ne ide lako - suočavaju se s predrasudama stanodavaca.

"I inače je tržište malo i škrto s tim stanovima, a suočavamo se i sa netolerancijom i neprihvaćanjem ljudi. Suočavamo se sa stavovima ljudi - ne u ovim razmjerima koji kao u Mađarskoj - ali ima onih kojima je potrebno objasniti, koji se boje", kaže Barun.

Izvor: N1

Izvor: N1

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna