'Brojke oko rasta BDP-a u 2. kvartalu nelogične su i čudne'

'Brojke oko rasta BDP-a u 2. kvartalu nelogične su i čudne' Izvor: N1

Nova ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) Maruška Vizek procjenjuje kako se u drugom dijelu godine može očekivati usporavanje gospodarskog rasta, što već signaliziraju neki pokazatelji, dok je za jači rast potrebno da se politički procesi povuku iz gospodarskih i puste tržišnim silama da odrađuju svoj posao.

Gospodarski rast u drugom tromjesečju iznosio je iznenađujuće visokih 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no Vizek napominje da je CEIZ indeks, koji izrađuje EIZ, već u prvom kvartalu ove godine najavljivao malo usporavanje rasta BDP-a. Kako dodaje, to se prema podacima DZS-a nije dogodilo, nego je rast bio i nešto malo veći nego u prvom kvartalu, kada je iznosio 2,7 posto.

 "Brojke oko rasta BDP-a u drugom kvartalu nelogične su i čudne, jer je rast ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV), koja čini najveći dio BDP-a, definitivno usporio u odnosu na prvi kvartal i iznosio je 2,5 posto", komentira Vizek.

Slijedi usporavanje

To, po njoj, znači i da je izvor rasta BDP-a u drugom kvartalu morao doći ili iz više plaćenog PDV-a ili je vrlo vjerojatno isplata subvencija podigla rast, a to bi mogle biti subvencije poljoprivrednicima, jer su one među najvećima.

EIZ je u petak objavio da je vrijednost CEIZ indeksa u trećem tromjesečju nešto niža u odnosu na prethodno tromjesečje, što upućuje na usporavanje poslovne aktivnosti. Objavio je i procjenu da bi stopa rasta realnog BDP-a u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine mogla iznositi 2,2 posto.

"Na BDP u drugom dijelu godine zasigurno će i dalje, kao i u prvom, utjecati ogromna neizvjesnost koju ekonomiji donosi politička kriza", kaže Vizek ocjenjujući i da su relativno dobri poslovni pokazatelji kompanija, pa i BDP-a u zadnjih nekoliko kvartala dijelom rezultat i manjeg uplitanja politike u ekonomiju.

Politizirano gospodarstvo

"Hrvatsko gospodarstvo izrazito je politizirano, politički akteri se miješaju u sve tržišne procese, a kako je vlast bila u krizi i nisu se gospodarstvom stigli baviti koliko su htjeli, to je očito dobro utjecalo na gospodarstvo zadnjih nekoliko mjeseci", smatra Vizek.

Zadnje što gospodarstvu treba je još poreznih promjena

Ni od buduće vlade Vizek ne očekuje puno, napominjući kako, nažalost, nije sigurna da ćemo dobiti stabilnu vladu te da Hrvatska po gospodarskim, ali sve više i političkim parametrima nalikuje na Španjolsku.

"Ova izborna kampanja je pokazala da političke stranke jednostavno ne razumiju što gospodarstvu treba, a zadnja stvar koja mu treba je još poreznih promjena, čime su se upravo političke kampanje pred ove izbore i opet dosta bavile", upozorava Vizek.

Jedna porezna promjena mjesečno

Naglašavajući da je od 2000. do danas Hrvatska u prosjeku imala jednu poreznu promjenu mjesečno, Vizek ističe da takve učestale porezne promjene ugrožavaju i najuspješnije poduzetnike, a kako onda ne bi i one manje uspješne.

"Česte porezne promjene doista su jako štetne, a isticanje i najave tih promjena u političkim kampanjama pred ove izbore samo je znak opće nemoći našeg političkog sustava da napravi konkretne i stvarne reforme u društvu za koje ipak treba malo više nego je promjena zakona, izglasati ga u saboru i pustiti van promjenu, koju s porezima vidite isti čas", ocjenjuje Vizek.

Stoga smatra da bi najvažnije bilo da se politika povuče iz gospodarstva i pusti tržišne sile da odrađuju svoj posao, no to je, kako kaže, "teško očekivati i u idućim godinama jer traži da političke stranke depolitiziraju gospodarstvo, a to od njih zahtijevati je kao da im rušite njihove temelje".

Iako nije, kako kaže, zagovaratelj svekolike moći tržišta jer ono mora imati granice, ipak smatra bitnim pitanje mjere, čega u Hrvatskoj također nema, što su pokazala i njihova istraživanja.

"Kod nas nikada nije ni bilo stvarnog tržišnog kapitalizma, pa su i tržišne sile dva do tri puta slabije nego u zemljama u okruženju. Zato stagniramo, pa i zaostajemo", poručila je Vizek.

Reforma EIZ-a prema znanstvenoj izvrsnosti

Vizek je ravnateljicom EIZ-a, u kojem radi zadnjih 14 godina, imenovana krajem prošlog tjedna nakon što je devet mjeseci bila vršiteljica dužnosti ravnateljice. Najavila je promjene u radu EIZ-a s više otvorenosti prema javnosti i više istraživanja na brojnim temama.

"Do sada su nas više prepoznavali kao makroekonomski institut, a na tome od 30-ak znanstvenika radi tek četvrtina, dok se ostali bave nizom drugih tema s čime ćemo nastojati više upoznati javnost", ističe Vizek najavljujući da će im jedno od važnijih područja u radu biti društvena relevantnost odnosno da EIZ stvarno bude aktivni dionik i sudionik društvenih promjena za što ima i kapacitete i znanja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

* Sva polja su obavezna