EKSKLUZIVNO | Predsjednica o Vladi, Karamarku, Mamiću...

EKSKLUZIVNO | Predsjednica o Vladi, Karamarku, Mamiću... Izvor: N1

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović bila je gošća novog političkog magazina N1 televizije Točka na tjedan, urednice i voditeljice Nataše Božić.

Nataša Božić intervju s predsjednicom vodila je u petak, 1. srpnja.

Jeste li očekivali da ćete u ovako kratkom roku dva puta raspisivati parlamentarne izbore?

"Nisam, ali moram isto tako reći da je Belgija bila 580 dana bez Vlade, da s u Španjolskoj dva puta u šest mjeseci bili izbori. To nije ništa neobično. Ono što zabrinjava je manjak kontinueta u prelazu s Vlade na Vladu. Mi još uvijek nemamo dovoljno profesionaliziranu državnu upravu da bismo to mogli izdržati. I nemamo strategiju razvoja države koju bi ta uprava mogla provoditi. Ono što se događalo s ovom Vladom je imenovanje pomoćnika ministarra i drugih dužnosnika. Većinu tih mjesta treba profesionalizirati i državi omogućiti kontiuitet i građanima i ulagačima dati sigurnost."

Kada su Vam Božo Petrov i Tomislav Karamarko predložili nestranačkog premijera Tihomira Oreškovića jeste li mogli očekivati ovakav rasplet?

"Ja nikad ne kažem nikad. Uvijek morate biti spremni na sve mogućnosti. Jamčim da ću uvijek biti faktor stabilnosti."

Je li Hrvatska nakon svega stabilna?

"Hrvatska je stabilna država, ali stagnira. Odluke se ne donose. Umjesto da idemo u dubinske reforme kod nas sve stagnira i zato ovo nije dobro. Da imamo sustav uprave koji bi to mogao iznijeti na svojim leđima bilo bi u redu, ali sve ovisi i o političkom vrhu i to nije dobro."

Jeste li se odlučili za datum izbora?

"Bit će zakonskom roku. Nisam još definitivno odlučila, ali sklona sam 11. rujnu jer 5. rujna počinje škola. Nitko se ne želi baviti politikom tijekom ljeta, žele se odmoriti od politike. Želim 4. rujna još ostaviti obiteljima, ali konačnu ću odluku donijeti nakon konzultacija."

Most i SDP su se dogovorili da se Sabor raspusti 15. srpnja s argumentima da izbori preko ljeta nisu dobra ideja. Govoril ste da Hrvatska nema vremena za čekanje.

"Ljeto je nezahvalno vrijeme, građanima isto tako treba dopustiti predah i godišnji odmor, da budu sabrani, a ne da im iz juhe iskače nekakav političar jer kad krenemo u kampanju plakati će biti svugdje. Ljudi imaju pravo na mir. Sabor zasjeda do 15. srpnja i oni bi trebali raditi do tog dana. Gospodin Klisović je izašao s time da ih tjeramo da rade. Pa naravno. Obveznici ih plaćaju da rade do 15. srpnja, a ne da šeću po Zagrebu ili odlaze na more. Klisoviću i ostalima poručujem da to nije način. Ako oni ne žele raditi, neka dopuste onima koji žele."

Ima li tehnička Vlada ovlasti da provodi odluke?

"Apsolutno. Nekorektno je od gospodina Klisovića da se tako ponaša. Svi postupci započeti prije izglasavanja nepovjerenja su legitimni i mogu se nastaviti dalje. Isto je bilo i u prijašnjoj Vladi kada se iz opozicije nitko nije bunio kad su se imenovali veleposlanici. Taj proces mora teći, to je pitanje ugleda države. Ne može sve stati jer se netko raspustio i ne želi raditi. Oprostite, ali ima nas koji želimo raditi i koji bismo trebali raditi. Apeliram na njih da nastave svoj posao do 15. srpnja, a postupci koji su započeti i odluke koje je Vlada donijela o razrješenju ili imenovanju dužnosnika su legitimni."

Upoznali ste gospodina Tihomir Oreškovića. Je li Vlada pala jer se on nije snašao jer nije političar ili nije uspio u ovoj kombinaciji? Mislite li da će nastaviti svoju političku karijeru?

"O svojoj karijeri odluke donosi on. Ovaj proces iza nas je meni bio razočarenje i Vlada je razočarala. Kad su krenuli imali su veliki kredit i u domaćoj i u stranoj javnosti, a nisu ga opravdali. Ne bih to nazvala nikakvim eksperimentom zato što su to normalni procesi koji se događaju u državama koje imaju demokraciju puno duže od Hrvatske. Nama je ovo prvi put pa nam je neobično. Mogu razumjeti nestrpljenje građana da sve ide sporo, ali u kontekstu drugih država nije sporo, one imaju etablirani državni sustav koji to može izdržati."

Je li ovo korak unatrag u demokraciji?

"Ne. Čak mislim da je to jedno iskustvo koje nas obogaćuje i koje dokazuje da je nedostatak komunikacije, uključivanja i poštivanja tuđeg mišljenja bio glavni problem u svemu tome. Da su se, čast iznimkama, malo više usredotočili na ono što od njih građani traže, a ne jedni na druge, bolje bi komunicirali. Moja glavna zamjerka je da su se previše bavili međusobnim odnosima, imenovanjima dužnosnika i da su previše vremena izgubili, a da nisu provodili ključne reforme.

Tko je po Vama glavni krivac za to?

"Ne bih uperila prstom, svi se mogu preoznati. Ali glavna zamjerka je proces, paket reformi koji je ocijenjen donekle pozitivno, ali nedostaje ambicije, optimizma. Ako se očekuje rast od oko dva posto, a sve ispod tri nije dovoljno ni za servisiranje dugova, a kamoli rast, kako to drugačije nazvati nego neambicioznim."

Zašto ste se distancirali od Tomislava Karamarka? Govorilo se prije da ćete biti njegova lutka na koncu.

"Nisam se distancirala ni od koga. ja ću sa svakom Vladom surađivati, kritizirati je sukladno onome što rade. Mislim da je priča o "lutki na koncu" prije svega bila rezultat predsrasuda o meni osobno pa onda o ženama općenito. Naš odnos je uvijek bio profesionalan i korektran. Ja se od njega kao osobe nisam nikad odrekla niti ću se sada, ali proces ide dalje. Država ne može čekati. Ni mene ni gospodina Karamarka. To su okolnosti koje ja uporno ponavljam - ja sam predsjednica svih građana i isključivo ću raditi na korist države. Neću nikoga dijeliti po ideološkim, stranačkim, nacionalnim ili bilo kojim drugim aspektima."

Karamarko je od vas tražio još nekoliko dana za preslagivanje. Zašto ste ga odbili?

"Nisam odbila. Tih 30 dana još uvijek nije isteklo. Prije 15. srpnja, da bilo tko dođe za 76 potpisa može dobiti mandat za sastav Vlade. To je proces koji ide. Isključivo se ponašam u skladu s Ustavom i zakonom. Čuvar sam ustava i tumačim ga konzervativno. O tome ne spekuliram, kažem samo što je tehnički moguće."

Krenuo je proces unutarstranačkih izbora u HDZ-u. Kako to pratite kao bivša članica stranke? Hoće li to skrenuti HDZ kao veliku stranku u desnicu ili centar?

"Nije to uvijek lako, ali kao predsjednica se morate distancirati od stranačke politike. Nije samo Ustav taj koji to propisuje, to je i moje uvjerenje. Bez obzira što sam pripadala stranci, što je moj svjetonazor desni centar moram zatomiti svoje osjećaje i gledati u korist hrvatske demokracije, a to je da moraju postojati lijevi i desni centar. I u tom pogledu želim da se HDZ konsolidira kao stranka. Što se tiče liderstva, mislim da svim strankama trebaju otvoreni lideri koji će imati viziju, strategiju i hrabrost. Koji će biti uključivi, tolerantni, poštivati tuđe mišljenje i znati da se svijet ne vrti oko njih samih. Potrebna je i doza skromnosti. Takvim liderima će se stvoriti put prema stabilnom političkom sustavu i vraćanju povjerenja građana jer ono što smo vidjeli na posljednjim izborima upravo demonstrira eroziju povjerenja prema takozvanim političkim elitama."

Spomenuli ste uključivost. Bi li bilo štetno da HDZ skrene udesno?

"Nadam se da nijedna stranka centra neće skrenuti u radikalizam. Mislim da se s time u Hrvatskoj čak i pretjeruje u kontekstu političkog programa. Kao osoba koja je živjela u raznim državama ne vidim ekstremizam. Uvijek imate dijelove u stranki gdje imate pojedince i male frakcije. Bitno je da se HDZ ukotli u taj desni centar, moderni konzervativizam koji podrazumijeva njegovanje načela koja znamo koja su, ali i uključivost i poštivanje tuđeg mišljenja."

Očekujete li potporu HDZ-a za drugi mandat?

"Drugi mandat je zabranjena tema u ovom uredu. Dan treba početi spoznajom da danas počinje novi da, prvi dan mojega života i isključivo se moram koncentrirati na mandat koji sam dobila od hrvatskih državljanja. Da radim u njihovom interesu što je moguće bolje, da radim korekcije jer svi griješimo. Nitko nije nepogrešiv. Svaki dan je nova prilika za učiniti nešto za svoju državu, za svoj narod."

Može li Europska unija preživjeti Brexit?

"Može, apsolutno. Svi poštujemo volju državljana Ujedinjenog Kraljevstva, ali svi smo i malo razočarani jer očito u okvirima EU djeluju neke centrifugalne sile koje vuku prema raspadu ili raslojavanju EU. Usporedno s tim će jačati i one sile koje idu ka federalizaciji. Ono što me više zabrinjava od samog Brexita je sama činjenica da mi kao država nismo ni blizu iskoristili prednosti članstva. Da ne govorim o iskorištavanju fondova EU-a.... Pogledajte HŽ. Gdje smo? Gdje stojimo? Kod kreiranja politike još se ponašamo kao država kandidatkinja koja treba slijediti nečiju tuđu politiku. Vjerujmo u sebe, budimo asertivni, ambiciozni, vjerujmo da mi možemo pridonijeti stvaranju politika EU. A do sada sam vidjela vrlo malo toga."

Može li Brexit pogoršati stanje Hrvatske u EU i može li spriječiti naše susjede u pridruživanju?

"Kad je riječ o Hrvatskoj to ponajprije ovisi o nama samima. Mi se moramo zbrojiti i odrediti kojih je tih 5 do 10 ciljeva koje želimo promicati u okvirima EU. Naš turizam pati jer nismo uspjeli iskorititi prednosti i sredstva i nismo uspjeli iskoristiti što nam se pruža, a imamo ograničenja kad izdajemo vize nekim državama koje bi željele poslovati s nama. U svemu tome moramo voditi računa da imamo misao vodilju što želimo postići. Kad je riječ o proširenju, ili konsolidaciji EU, jesam zabrinuta pomalo, ali na nama i susjednim državama jest da obavještavamo EU kako je konsolidacija snaga jer dokazuje vrijednosti da još ima ljudi, naroda, građana koji žele biti članovi jer u njoj vide šansu za mir i blagostanje."

Upravo su zagovornici Brexita govorili o migracijama. Susreli ste s srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem. Je li moguća obnova balkanske rute?

""Prije svega htjela bih istaknuti da te rute zemljom u vrijeme modernih komunikacija nemaju smisla. Nije da ti nesretni ljudi, bilo da dolaze jer su izbjegliice ili ekonomski migranti, izlaze iz te države pa ih mi moramo primiti zemaljskom rutom. Dolaze iz udaljenih mjesta kao što su Pakistan, Adfganitan, Sudan... Nema razloga zašto bi oni morali zemaljskom rutom. Ukoliko EU i neke zemlje odluče da im je u interesu primiti migrante, trebaju odlučiti koje su im kvote i u prihvatnim centrima van EU odabrati te ljude. I onda ti ljudi mogu putovati zrakoplovom. Ovako, zemaljskim rutama mi podržavamo cijelu industriju trgovine ljudima koja je prouzrokovala tisuće i tisuće izgubljenih života djece, žena, staraca..."

Hrvatska je u četvrtak podignula pa maknula ogradu na Graničnom prijelazu Batina sa Srbijom. Spremamo li se zatvoriti prijelaz u slučaju ponavljanja situacije od prošle jeseni?

"Ako će se ponoviti takva situacija mislim da nećemo imati puno izbora. Nadam se i vjerujem da se neće ponoviti, a prije svega razlog treba biti suradnja sa susjedima. Razgovarala sam s ministrom Orepićem i rekao mi je da nema dizanja mjere pripravnosti, da su na višoj razini zbog turizma, i da su isprobavali neku novu thenologiju, ali suradnja sa Srbijom i drugim državama tu je u prvom planu."

Govorili ste da Hrvatska nije regija, a danas govorite o regionalnoj suradnji.

"Što je to regija? Hrvatska je pripadnica više regija. Kad se protivim toj regiji koja se piše velikim slovom, protivim se strpavanju u zapadni Balkan. To nije nikome u interesu, ni BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Albaniji... jer se to počelo smatrati getom Europe. To je prije svega jugoistočna Europa. Ali mi imamo i svoju drugu regiju - srednju Europu. Mi smo i mediteranska država, panonska... Hrvatska nije definirana striktno jednom regijom već je tu više regija. Nama je u interesu prije svega stabilizacija susjeda da bismo i mi, stanje i percepcija Hrvatske, bili stabilni."

Balkanskim bismo sigurno nazvali ono što se događalo na tribinama na Euru Francuskoj. Mnogima je zasmetalo što ste one koji su radili nerede nazvali orjunašima. Otkud taj izraz?

"Malo me iznenadila reakcija hrvatske javnosti. Neki su se čak i prepoznali u tome. To nije bila rekacija službenim priopćenjem, nego na Facebooku gdje smo malo osobniji. Ali dobro, dopuštam da se u Hrvatskoj stvari shvaćaju drugačije. Moram vam reći da sam pogriješila kad sam ih tako nazvala. Trebalo ih je nazvati teroristima jer to je pravi izraz za njih. Cijelu državu drže u teroru. Meni su prije utakmice s Českom desetine ljudi slali e-mailove i poruke da će orjunaši izazvati nerede u Francuskoj. Te nerede ne treba i ne smije se povezivati ni s Torcidom, BBB-om ni bilo kojom drugom navijačkom skupinom. To su pojedinci ili male skupine ekstremista koje su politički motivirane da bi Hrvatsku ocrnili u međunarodnoj javnosti. Iza toga sigurno stoje političke struje i razmišljanja da se Hrvatsku prikaže disfunckionalnom tranzicijskom zemljom koja ne može uvesti reda ni na stadionima, a kamoli u vlastitoj državi. I ta povišena tolerancija prema neredima na stadionima može se vrlo lako prenijeti u društvo i gdje smo onda? Zamjeran nadležnim institucijama da se te ljude ne sankcionira. Ukoliko svjesno dovode u opasnost živote ljudi oko sebe i onog jadnog francuskog redara na utakmici onda je to teror. To je terorizam. Stvari treba nazvati svojim imenom. Isto tako pozivam na odgovornost i Hrvatski nogometni savez koji u dijalogu mora vidjeti u čemu je problem. To se mora riješiti, ne može nam se dogoditi izbacivanje zbog nesporazuma ili neraščišćenih stvari."

Neki kažu da će takvih stvari biti sve dok u svečanim ložama sjede ljudi s optužnicama.

"Ne možete se tako iživljavati na državi i držati narod taocima jer se ne slažete s HNS-om ili njegovim vodstvom. Prenesite to u zato nadležne institucije. Politika se mora držati podalje od sporta. Ja sam navijačica i strastveno volim nogomet. Igrala sam ga kad sam bila mala i neću odustati i dopustiti blaćenje države, navijača i cijelih tih navijačkih asocijacija. Ali isto tako ako mi pokažemo stupanj tolerancije šovinističkim, nacionalističkim i kojekakvim ispadima oni će se prenijeti u društvo. Molim vas da vodimo računa da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja, to je temeljni postulat kojim se vodimo u ovoj državi."

Svjesni ste da postoji teza da ste u prijateljskim odnosima sa 'šefom' hrvatskom nogometa Zdravkom Mamićem.

"On je moj poznanik i susrela sam se s njim i na društvenim događanjima i to nisam krila. U malom iznosu je sponzorirao moju kandidaturu, no to nije bitno jer je bio jedan od mnogih, a ja sam bila najveći osobni donator svoje kampanje. Prema svima se odnosim jednako. Nemam utjecaj, niti bih njega ili bilo kojeg drugog preferirala pred organima, ali isto tako kao predsjednica se moram držati stava da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno. Najlakše bi bilo da se povodim javnoj histeriji i da optužim Zdravka Mamića javno kao i svi ostali. Dobila bih političke bodove, ali oni me ne zanimaju. Zanima me sustav ove države i zaštita svakog pojedinca. Neka institucije rade svoj posao, neću se miješati, ali štitit ću slobodu i integritet svakoga. Ne sjećam kad sam zadnji put vidjela Mamića, a moram reći da sam na svoj rođendan lani bila u krugu svoje obitelj u Bruxellesu i to se može lako provjeriti."

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.

Komentara 7

Komentar je uspješno poslan.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovno

Posljednji komentari

Ivana

Odličan intervju, tako se ponaša i odgovara na pitanja kulturan i odgovoran političar, tj. političarka. Predsjednica Kolinda je jedina nažalost na političkoj sceni u Hrvatskoj koja svoj posao radi onako kako to treba raditi. Kolinda Bravo!!!

1 3

Crni Roko

jes joj prija vlast, puče stolica

2 0

Kalimero

Koliko laži u 5 minuta. Za svoj rođendan je istina da je u ranim jutarnjim satima bila u Briselu, ali slučajno tuđa prolazio helikopter pa da ne plaća put u Zagreb uskoči u njega i eto je već u podne na proslavi svog rođendana kod Mamića. Gala rođendan, a tko je lud to preskočiti a Mamić za rođendanski poklon dao 300000 eura. To je za nju sitnica pa nije ni brojila. I tako ona nama podvaljuje jedan alibi što je istina, ali glavni prešućuje i laže. I na kraju ja još nisam vidio predsjednika niti jadne države da javno prizna da traži rupe u zakonu da ne plaća porez istoj a da nije na robiji. Sram da je bude i boga i naroda.

6 0

* Sva polja su obavezna